Za njih je izdvojeno 380 milijuna kuna, skoro osam puta više nego u 2012., a u planu je dokapitalizacija Dalekovoda sa 150 milijuna kuna i daljnje okrupnjavanje malih banaka te niż drugih projekata. Na FGS-ove se u srednjem razdoblju računa i u poticanju IT projekata.

Za male poduzetnike u IT sekotru stvoren je poseban sustav potpora - od poslovnih prostora iznajmljenih za kunu u sklopu poduzetničkih inkubatora, do tri različita programa bespovratnih sredstava.

Novoosmišljeni sustav trebao bi funkcionirati ovako: prvo će lokalne jedinice iskoristiti skoro 24 milijuna kuna koja su im na raspolaganju za opremanje poduzetničkih inkubatora, a onda se za pomoć u razvoju ideje mogu obratiti resornom ministarstvu za potporu.

Za 20 ideja osigurano je tri milijuna kuna, za deset projekata koji su u start-up fazi (otvorena tvrtka koja živi na tržištu godinu do dvije), osigurana je potpora od novih četiri milijuna kuna, a potom, ako se pretvore u uspješnu poduzetničku priču, FGS-ovi i HBOR uskaču s dokapitalizacijom tvrtke. Sustav poticaja osmislilo je Ministarstvo poduzetništva i obrta, ali još nije krenuo u provedbu.

Ono što se već uhodalo potpore su za razvoj poslovanja i modernizaciju tvrtke i ta je mjera sa skoro 74 milijuna kuna najizdašnija u Poduzetničkom impulsu. Tu se mogu prijaviti projekti poput kupovanja dodatne opreme i sličnog, ali ove godine će se tražiti da se projekt detaljno prezentira i da se u projektni prijedlog uključi projekcija učinaka tog projekta.

Novac će dobiti manje poduzetnika, ali će prosječni iznosi biti veći nego ranije. Takav pristup vrijedio je i lani, ali će se dodatno pojačati, najviše zbog kontrole nad sredstvima. Procjenjuje se da će prosječni iznos koji će poduzetnik dobiti iznositi više od 150 tisuća kuna, a lani je u prosjeku dobio samo 68 tisuća kuna.

Osim IT-a i kupnje osnovne opreme, u Poduzetničkom impulsu izdvaja se projekt 'bazenizacije' obale. Za četiri milijuna kuna država će pokušati unaprijediti kvalitetu turizma. Bazene će moći graditi uz donaciju države samo oni koji imaju registriranu tvrtku ili obrt za turizam i pružanje usluga smještaja.

Poduzetničkim zonama više se neće davati novac 'šakom i kapom', nego će se i one morati natjecati s konkretnim programima, a država će sponzorirati samo one koji imaju budućnost. Od više od 350 zona u Hrvatskoj, samo ih 190 imaju poduzetnike, a ostale su nerealizirana ideja lokalnih jedinica.

HAMAG će ove godine ponovno imati ulogu u odobravanju kredita s jamstvom države, a uvodi se i mini kreditiranje za 30 tvrtaka koje tek počinju raditi i kojima će se, uz nisku kamatu, odobriti i poček otplate kredita.