Tijekom ožujka zabilježeno je smanjenje ukupnih depozita poslovnih banaka, koji uključuju kunske i devizne štedne i oročene depozite, za 2,47 milijardi kuna. Tako je promatrana razina depozita na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja iznosila 200,91 milijardi kuna. S obzirom na mjesečni rast depozitnog novca 183 milijuna kuna, navedeni mjesečni pad depozita posljedica je pada štednih i oročenih depozita i to prvenstveno poduzeća.

Istovremeno, na godišnjoj razini bilježimo povećanje promatranih depozita 5,56 milijardi kuna odnosno za 2,8% što predstavlja najslabiji godišnji rast u posljednjih više od šest godina. Na godišnjoj razini depozitni novac nastavio je s trendom pada, koje prema posljednjim podacima iznosi 6,66 milijardi kuna odnosno 17,8%.

Na kraju prvog tromjesečja kunski štedni i oročeni depoziti iznosili su 47,23 milijarde kuna odnosno 2,19 milijardu kuna manje nego na kraju veljače. Također, nastavljeno je njihovo smanjenje na godišnjoj razini. Tako su promatrani depoziti u odnosu na kraj prošlogodišnjeg ožujka manji za 5,89 milijardi kuna odnosno za čak 11,1%. Tijekom ožujka zabilježen je pad kunskih depozita kod poduzeća za 1,7 milijardi kuna, a kod stanovništva od 707 milijuna kuna na mjesečnoj razini. U vremenima kada se preferira štednja u stranim valutama ne iznenađuje nastavak pada kunske štednje.

Međutim, tijekom ožujka i devizni depoziti zabilježili su pad, no znatno blaži, u iznosu od 462 milijuna kuna. Mjesečni pad deviznih depozita prvenstveno je posljedica pada zabilježenog kod poduzeća od 1,01 milijardu kuna. Istovremeno devizni depoziti stanovništva nastavili su s mjesečnim rastom koje je u ožujku iznosilo preko 800 milijuna kuna. Na godišnjoj razini devizni depoziti nastavljaju sa trendom snažnog godišnjeg rasta (17,3%), što je primarno posljedica snažnog godišnjeg rasta depozita stanovništva (19%). Istovremeno, devizni depoziti poduzeća bilježe značajno usporavanje.

Ukoliko promatramo posljednja kretanja depozita po sektorima ona su manje-više očekivana. Naime, depoziti postaju sve značajniji izvor financiranja domaćih banaka, a tržišna borba za depozite se ogleda i kroz snažan rast pasivnih kamatnih stopa domaćih banaka što je glavni razlog visokog rasta depozita stanovništva. U nastavku godine ipak očekujemo da smanjenje razine zaposlenosti i plaća te manji prihod od turističke djelatnosti uspori rast depozita stanovništva. Međutim, unatoč trenutno atraktivnim prinosima na štednju, poduzeća su prisiljena zadržavati razinu svojih depozita na minimalnim razinama uslijed smanjenih poslovnih prihoda, nelikvidnosti u gospodarstvu te otežanom pristupu eksternim izvorima financiranja.