Telekom Srbije, najveći operater mobilne telefonije u toj državi, s ostvarenom dobiti od 202 milijuna eura u izboru časopisa "Biznis i financije" proglašen je za najuspješniju srbijansku kompaniju. Na drugom mjestu nalazi se Termoelektrana Nikola Tesla iz Obrenovca s dobiti od 143 milijuna eura, a na trećem NIS sa 89 milijuna eura. Od tri operatera mobilne telefonije Telekom ima najveći broj korisnika s izdanih pet milijuna brojeva. Telekom je postao vlasnikom dvije trećine kapitala Telekoma iz Republike Srpske za što je platio 646 milijuna eura, a sredstva za tu kupnju dobio je od zaduživanja kod banaka. Ukupni prihod srbijanskog gospodarstva lani je iznosio 61 milijardu eura što je za 33 posto više nego u 2005. godini. Ukupni rashodi uvećani su za 29 posto, ali je gospodarstvo, gledano u cjelini, poslovalo pozitivno. S dobitkom je prošle godine poslovalo 47.791 poduzeće, gubitke su imale 21.337 tvrtke, a na "pozitinoj nuli" bilo je 7510 poduzeća. Najveći prihod lani je ostvarila NIS, iznosio je 3,3 milijarde eura, dok se na drugom mjestu nalazi US Steel 1,1 milijardom, a treća je Elektroprivreda sa 884 milijuna eura prihoda. Prema riječima Dragana Đuričina, direktora kompanije Deloitte, među 500 kompanija iz zemalja središnje i istočne Europe nalazi se šest iz Srbije. NIS je na 22. mjestu, dok se Delta holding, druga po veličini domaća kompanija, nalazi na 83. mjestu u regiji, a na 49. poziciji među privatnim kompanijama.
Na spomenutoj listi nalaze se još US Steel, Telekom, Elektroprivreda i Srbijagas. Kada je riječ o financijskom sektoru, nijedne banke iz Srbije nema među prvih 50, dok se od osiguravajućih kuća DDOR Novi Sad nalazi na 39., a Dunav na 41. mjestu. U srbijanskom gospodarstvu 30 posto imovine nalazi se u posjedu javnih poduzeća, odnosno države, što se smatra glavnim razlogom slabe učinkovitosti u privređivanju i slabe konkuretnosti na tržištu. Prema kazivanju Aleksandra Vlahovića, jednog od vlasnika EKI investmenta i ministra za privatizaciju u vladi Zorana Đinđića, bez privatizacije javnog sektora ne mogu se očekivati bolji rezultati u privređivanju. Vlahović upozorava da prilikom privatizacije javnih poduzeća treba biti oprezan kako se postojeći državni monopol ne bi pretvorio u privatni. Prema ocjeni Nenada Grujančića, brokera u brokerskoj kući Sinteza invest, jedan od razloga što je ponuda na Beogradskoj burzi slaba odsutnost je javnih poduzeća s burze. Prema njegovu mišljenju, javna poduzeća nisu na burzi jer političke strukture ne mogu podijeliti vlast u njima. Pogađanje stranaka koje obnašaju vlast o podjeli javnih poduzeća trajala je više mjeseci. Javna poduzeća služe za raspodjelu rukovodećih mjesta partijskim kadrovima, ali i za financiranje političkih stranaka. Podjelom je obavljena feudalizacija javnih poduzeća jer su se stranke dogovorile da u "svojim" poduzećima, uz direktorske pozicije, postavljaju i predsjednike upravnih odbora, tako da je kontrola poslovanja posve isključena. mPrema jednoj prije objavljenoj rang-listi, prva mjesta zauzimali su Duhanska industrija Niš, US Steel, Delta holding i Lafarge iz Beočina.