Analitičari očekuju da će kuna godinu završiti negdje između 7,45 i 7,75 u odnosu na euro.

Za razliku od prijašnjih godina, ovo ljeto nije došlo do značajnijeg klizanja tečaja kune, odnosno do jačanja eura. Nakon što je prošle godine morala nekoliko puta reagirati kako bi obranila tečaj od prevelikog pada, Hrvatska narodna banka ovoga ljeta nije uopće morala intervenirati.

"Tečaj je visok zbog makroekonomske situacije, odnosno lošeg stanja javnih financija", izjavio je za www.banka.hr analitičar Zagrebačke banke Goran Berić*.

Hrvoje Jozanović, fond menadžer u PBZ Investu, pojasnio je kako turisti, iako je turistička sezona bolja od očekivanja, izgleda troše manje, pa je i priljev eura manji.

Banke i drugi sudionici na tržištu kupovinom eura u ovom trenutku produžuju svoje devizne pozicije, što bi moglo spekulativno dovesti do rasta tečaja.

Berić napominje kako su Hrvatska i Bugarska jedine zemlje u regiji u kojima nije došlo do značajnijeg klizanja tečaja, te podsjeća na procjenu analitičara Zagrebačke banke da bi tečaj kune u odnosu na euro do kraja godine mogao doći na 7,75.

Jozanović međutim ističe kako se nema odakle pojaviti velika potražnja za eurima. "Do sada je to bilo plaćanje uvoza, no on je zbog krize značajno pao. Što se tiče države, ona će svoje potrebe za eurima za plaćanje inozemnih dugova zadovoljiti preko HNB-a, a ne na tržištu", kaže Jozanović. Stoga on rast tečaja do kraja godine procjenjuje na puno nižu razinu od Berića - 7,45 kuna za jedan euro. Dodaje i da će HNB reagirati bude li euro rastao preko 7,5 kuna.

Istovremeno, analitičari JPMorgan Chase & Co. procijenili su kako bi euro uskoro mogao doseći razinu od 1,472 dolara. U ponedjeljak je euro na tržištu novca vrijedio 1,4445 dolara, što je najviša razina od 18. prosinca prošle godine.

Hrvoje Jozanović u razgovoru za www.Banka.hr kaže kako tečaj eura prema dolaru ne utječe značajnije na promjenu tečaja eura i kune. "Pad vrijednosti dolara u odnosu na euro mogao bi dovesti do pada dolara u odnosu na kunu, ali ne i na rast eura", pojasnio je analitičar PBZ Investa.

Jačanje eura dovelo bi, jasno, do problema s otplatama kredita građana. Povećanje tečaja od jedan posto na godišnjoj se razini osjeti više nego promjena kamata, kaže Berić. Povećanje rate kredita može dovesti do toga da ih dio zajmoprimaca neće više moći plaćati, što će loše utjecati na poslovanje banaka, a time i na poskupljivanje kredita, što dovodi do spirale neplaćanja, kaže Jozanović.

Berić napominje i kako spekulacije oko pada kune izaziva i negativan utjecaj na tržište kapitala. Iako su se strani investitori već povukli s hrvatskog tržišta, povećani tečajni rizik mogao bi ih uvjeriti da još nije vrijeme za povratak.

*Stavovi Gorana Berića nisu nužno službeni stavovi Zagrebačke banke.