Tvrtke u različitnim životnim fazama prolaze kroz različite razvojne cikluse pa se često događa da u zrelijoj dobi nemaju novih razvojnih projekata i, ako imaju snažan cash-flow, odlučuju se za isplatu većeg dijela dobiti kroz dividendu.To je način da se dio novca vrati dioničarima i učini ih se zadovoljnima te da se spriječi moguća prodaja od onih dioničara koji ne bi imali interesa držati dionicu društva koje ne nudi nove razvojne projekte i rast", komentira konzultant Željko Perić za magazin Banka

Analitičar Hypo Alpe Adria banke, Hrvoje Stojić, navodi kako dividendu isplaćuju dobro uhodane kompanije sa stabilnim tržišnim udjelima i stabilnim stopama rasta. Možda je to najlogičnije objašnjenje trenda koji posljednjih tjedana vlada na našem tržištu gdje se nekoliko poduzeća odlučilo najveći dio prošlogodišnje dobiti isplatiti vlasnicima odnosno dioničarima.

Ericsson Nikola Tesla, recimo, kroz redovnu i izvanrednu dividendu (20 kn plus 250 kn po dionici) isplaćuje gotovo 360 mil. kuna. Ericsson dobro posluje, solventnost je visoka i predložena je isplata izvanredne dividende. Slično je bilo i prošle godine kada je redovna dividenda iznosila također 20, a izvanredna 300 kuna.
"Ako tvrtka nema planirano ulaganje u core biznis kroz koje bi mogla opravdati povrat, najlogičnije je da se odluči na isplatu vlasnicima", kaže Stojić.

Zagrebačka će pivovara od prošlogodišnjih 152,26 mil. kuna dobiti čak 152,01 mil. kuna isplatiti u dividendu što po dionici iznosi 245 kuna dok će manje od 250 tisuća kuna preusmjeriti u zadržanu dobit. Kompanija je i prošle godine gotovo cjelokupnu dobit iz 2006. isplatila kroz dividendu – od 148 mil. kuna za dividendu je izdvojeno 147,7 mil. kuna.

Dioničarima Plive iz zadržane se pak dobiti 2002. sad isplaćuje izvanredna dividenda u vrijednosti 17,19 američkih dolara, a ukupno je za isplatu izdvojeno više od 1,44 milijarde kuna. HT tek nešto više od 26 tisuća kuna izdvaja u zadržanu dobit, a kao dividendu isplaćuje čak 2,42 milijarde kuna. Ima li u isplati dividende posebnih razloga da se nagrade mali dioničari?

"Vrijednost HT-ove dionice na inicijalnoj ponudi bila je značajno podcijenjena, tako da su i nakon snažne korekcije cijeloga tržišta, dioničari HT-a još uvijek u plusu za preko 20%, a neki su zaradili i više od 50% u vrlo kratkom razdoblju. Isplata visoke dividende isključivo zbog malih dioničara zato nema smisla", smatra Perić. Prema njegovom mišljenju, HT će, nažalost, u manje od godinu dana, zajedno s izvanrednom dividendom koja je isplaćena lani u rujnu, izdvojiti ukupno 4,3 mlrd kuna, od čega polovina odlazi izvan Hrvatske, DT-u.

Perić napominje kako bi bilo puno bolje da je DT taj novac preusmjerio u razvoj i odlučio koristiti HT kao svoju platformu za snažniji rast u regiji. Stojić također ne smatra da se dividenda dioničarima HT-a isplaćuje samo iz nekih pregmatičnih političkih razloga već se kompanija ponaša u skladu sa sektorskim pravilima. "Isplata dividende prije svega je korektna prema dioničarima, a HT ionako raspolaže s dovoljno visokim rezervama. Dividendni prinos telekom sektora kreće se oko 6-7 posto, a HT je, zahvaljujući iznadprosječnim maržama, zabilježio prinos veći od 9 %", zaključuje Stojić.