Gospodarstva deset tzv. novih članica Europske unije (EU10) ove će godine, prema procjenama Svjetske banke (SB), zabilježiti pad od tri posto, odnosno nešto manji pad nego što sugeriraju procjene BDP-a za prvi kvartal. Prema prognozama koje je prilikom predstavljanja najnovijeg izvješća iznio voditelj zagrebačkog ureda SB-a Andras Horvai, hrvatsko gospodarstvo bi se moglo naći upravo u navedenom prosjeku EU10.

Utjecaj turizma
Oko mjesec dana uoči objave podataka o hrvatskom BDP-u za prvi kvartal u Svjetskoj banci, naime, vjeruju da će kvartalni pad biti 5,8 posto, dok za cijelu godinu predviđaju nešto blaži minus, između 2,7 i 3,5 posto. Turizam je jedan od najnepredvidivijih sektora, a u slučaju Hrvatske upravo o njemu i njegovim multiplikativnim efektima će bitno ovisiti hoće li pad biti bliže donjoj ili gornjoj točki očekivanog raspona. Viša savjetnica u zagrebačkom uredu SB-a Sanja Madžarević Šujster kaže kako su u vezi s turizmom ipak skloniji relativno optimističnom scenariju, no i takav scenarij podrazumijeva pad prihoda od desetak posto. Globalna kriza nije poštedjela ni jednu zemlju regije, no intenzitet pada ekonomskih aktivnosti među promatranim zemljama je prilično šarolik, ovisno o makroekonomskoj stabilnosti prije početka krize, kao i stupnja otvorenosti pojedinih gospodarstava. Tako se, primjerice, u baltičkim zemljama predviđa dvoznamenkast pad BDP-a, a u daleko većoj ekonomiji Poljske samo 'minus' jedan posto, a nije isključen ni pozitivan predznak.

Zaštita socijalno osjetljivih
Horvai je još jednom istaknuo kako se Hrvatska dosad relativno dobro drži u aktualnoj globalnoj krizi, što se uvelike može zahvaliti dobroj kapitalizaciji i stabilnosti financijskog sektora. Ponovio je i kako teška vremena predstavljaju priliku za produbljivanje strukturnih reformi s ciljem ublažavanja krize i ubrzanja približavanja prosječnom europskom dohotku s početkom oporavka tržišta. Za to je izuzetno važno osigurati učinkovito funkcioniranje javnog sektora kako bi se zaštitile socijalno osjetljive skupine.To je naročito važno s obzirom na rast nezaposlenosti kao posljedicu globalnog pada potražnje. Prema prognozama Svjetske banke, u gospodarstvima 10 novih članica EU nezaposlenost bi iduće godine mogla porasti na 10,4 posto (sa 6,5 posto u ovoj godini). To znači sa 3 na 5 milijuna nezaposlenih, a to predstavlja i uteg za početak oporavka.