Hrvatska se s početnim utjecajima svjetske financijske krize suočila relativno dobro pripremljena, no kao i kod deset novih članica Europske unije koje već osjećaju posljedice krize i hrvatski će gospodarski rast ove i naredne godine usporiti uslijed slabljenja vanjske potražnje i čvršćih uvjeta kreditiranja, ocjena je iz danas objavljenog ekonomskog izvješća Svjetske banke.

Unaprijed poduzete odgovarajuće mjere hrvatskih monetarnih i nadzornih vlasti u cilju stvaranja adekvatnih rezervi likvidnosti u bankovnom sustavu pomogle su u odupiranju poremećajima na financijskom tržištu, navode iz Svjetske banke.

Podjednako važnima smatraju Vladinu odluku da se poveća iznos osiguranih štednih uloga na 56 tisuća eura, kao i osnivanje stabilizacijskog fonda od strane nebankovnih financijskih institucija, a kako bi se u ovim prevrtljivim vremenima osiguralo povjerenje štediša i povjerenje u financijski sustav.

U izvješću se navodi i da će nesigurnost oko budućih izgleda, koju uzrokuju globalna događanja, Hrvatskoj otežati financiranje vanjskih debalansa, kako u smislu troška tako i u smislu dostupnosti. Za Hrvatsku je stoga od presudnog značaja da nastavi provoditi fiskalne prilagodbe te da se suoči s vanjskim ranjivostima, kao i inflacijom.

Istodobno, važno je da se za socijalno najosjetljivije skupine pripreme programi zaštite koji su financijski dostatni i precizno usmjereni upravo na te skupine.

To će zahtjevati produbljenje strukturalnih reformi u cilju smanjivanja izloženosti rizicima, poboljšanja investicijske klime te povećanja produktivnosti, ali i pomno praćenje daljnjeg razvoja monetarnih uvjeta te intenziviranje supervizije nad bankama kako će se volatilnosti smanjivati, navode iz Svjetske banke.