Nakon financijske krize na burzama diljem svijeta zavladao je strah od recesije, i to premda vlade diljem svijeta rade na dodatnim mjerama kako bi se svjetsko gospodarstvo odmaknulo od ruba kolapsa.
Vezane vijestiUBS i Credit Suisse prikupili kapital od 10 milijardi eura


Čelnici Europske unije sastaju se danas u Bruxellesu, a očekuje se da će zatražiti akcije u smjeru sprečavanja gospodarskog pada, što uključuje i državne podrške industriji.

Dvije najveće švicarske banke UBS i Credit Suisse posljednje su u nizu onih koje traže pomoć od svojih vlada i investitora suočene s krizom.

UBS će dobiti 6 milijardi švicarskih franaka kapitalne injekcije od vlade te će 60 milijardi dolara nelikvidnih obveznica i ostale loše imovine izdvojiti u poseban fond, u skladu s dogovorom sa švicarskom središnjom bankom.

Credit Suisse planira od ulagača, među kojima je su i katarske investicijske vlasti, prikupiti potrebnih 10 milijardi franaka.

Japanski premijer Taro Aso izjavio je jutros da će možda trebati uliti još gotovine u japanske banke radi obnavljanja povjerenja ulagača.

Europska središnja banka objavila je kako će osigurati Mađarskoj 5 milijardi eura kako bi povećala likvidnost u svom financijskom sustavu.

No svi ti potezi zasjenjeni su oštrim gubicima na europskim i azijskim burzama, koje prate potonuće Wall Streeta u srijedu.

Paneuropski FTSEurofirst 300 jutros je potonuo više od 4 posto, dok je japanski Nikkei potonuo 11,4 posto.

Svijet paraliziran strahom od recesijeFokus ulagača premješta se, čini se, s devastiranog globalnog financijskog sustava, koji je u najvećoj krizi u zadnjih gotovo 80 godina, na pad aktivnosti u svjetskom gospodarstvu.

Anketa Merrill Lyncha, objavljena u srijedu, pokazala je da 84 posto ispitanih fond-menadžera vjeruje da svijet ide prema recesiji.

"Idemo iz situacije u kojoj su banke bile glavni akteri krize prema situaciji u kojoj će realna gospodarstva biti sljedeća na udaru", smatra Marino Valensiste, analitičar iz Baring Asset Managementa.

Vlade diljem svijeta obvezale su dati 3,2 bilijuna dolara kroz hitne mjere za spas od krize - što je otprilike jednako bruto domaćem proizvodu Njemačke ili Kine. To je u ponedjeljak i utorak potaknulo uzlet cijena na svjetskim burzama, no optimizam je ubrzo ustupio mjesto strahu da državne intervencije neće uspjeti spasiti najveća gospodarstva od recesije.

U strahu od naglog usporavanja rasta potražnje zbog recesije, ulagači u robu također su pohitali povući svoj kapital. Zbog toga je danas cijena nafte potonula na najnižu razinu u zadnjih 13 mjeseci, nadomak 72 dolara za barel, što je 3,3 posto manje nego u srijedu.

Na londonskom tržištu cijena barela nafte spustila se 2,31 dolar, na 68,49 dolara.

Terminska cijena američkog kukuruza za prosinac pak potonula je u četvrtak dva posto, na 3,81 dolar za bušel, što je njezina najniža razinu u 10 mjeseci, jer ulagači smatraju da će recesija oslabiti potražnju za žitaricama. Cijena kukuruza pala je tako 32 posto u zadnja tri tjedna.

Pale su i cijene pšenice i riže, pri čemu je terminska cijena pšenice za prosinac na najnižoj razini u zadnjih 16 mjeseci od 5,53 dolara za bušel. Cijene žitarica također su i pod sezonskim pritiskom, jer ubrzava žetva u SAD-u.

U međuvremenu trošak kamata u međubankarskom kreditiranju u dolarima, funtama i eurima danas je neznatno smanjen kako središnje banke nastavljaju s ulijevanjem kapitala u globalni financijski sustav.

Europska i švicarska središnja banka među onima su koje pojačavaju svoje napore u povećanju likvidnosti u sustavu, kapitalnom ojačavanju banaka i otvaranju kreditnih linija.

Početkom trgovanja u Londonu kamate na međubankarske prekonoćne pozajmice bile su između 1 i 2,5 posto, neznatno manje nego u srijedu. LIBOR za prekonoćne posudbe u dolaru iznosio je 2,14375 posto, također neznatno manje.

Ipak, unatoč svim tim mjerama, i nadalje banke nisu spremne posuđivati novac između sebe na rok dulji od tjedan dana, zbog čega cijena novca na rok od tri mjeseca ne pada. Tako je kamatna stopa na posude na rok od tri mjeseca u dolarima u rasponu od 3 do 3,5 posto, u funtama u rasponu od 5,5 do 6,2 posto, a u eurima od 4,75 do 5,25 posto.