Dok se Hrvatska fokusira na pripremu velikih investicijskih projekata koji bi trebali potaknuti razvoj, susjedne zemlje pokrenule su žestoku kampanju kako bi na svoj teren privukle strane ulagače dodatnim poticajima i olakšicama. Slovenska agencija za poduzetništvo i strane investicije JAPTI uputila je tako i hrvatskim gospodarstvenicima preko HUP-a javni poziv da se uključe u programe sufinanciranja i bespovratnih potpora za strane investitore koji bi ulaganja pokrenuli u "deželi". "Svi u regiji su se evidentno probudili, od Srbije, pa i Crne Gore, koja je više fokusirana na privlačenje ulaganja u turizam, do Slovenije, koja je dosad bila više usmjerena na Europsku uniju i nije imala tako jaku kampanju u koju je sada krenula", kaže nam Lidija Švaljek iz Centra za poslovne informacije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Slovenci od lani, Srbi 2006.
Poticaji su Sloveniji predviđeni za one strane investitore koji tek osnivaju poduzeća, s time da strani investitor u njima mora imati minimalno 10 posto vlasničkog udjela, ali se natjecati mogu i postojeća strana poduzeća koja već posluju u Sloveniji. Taj program na snazi je bio i lani, a njime je kroz osam projekata ukupno vrijednih 32,5 milijuna eura otvoreno 385 radnih mjesta. Vrijednost poticaja što ga je tim projektima dala slovenska država je bila nešto manja od pet milijuna eura. Programom je predviđen za 2010. i 2011. godinu ukupan fond za sufinanciranje investicijskih projekata stranaca od 14,5 milijuna eura. U Srbiji je, pak, glavni naglasak u promoviranju poticaja koje država investitorima daje sa ciljem većeg zapošljavanja. Riječ je o programu kojeg se primjenjuje od 2006. godine i koji je preuzet od Slovačke, a dosad je, na ime tih subvencija, isplaćeno ukupno 85 milijuna eura, čime se osiguralo otvaranje radnih mjesta za gotovo 23 tisuće ljudi.

Među onima koji su dobili te subvencije je i tvornica Radijator iz Zrenjanina, u vlasništvu hrvatskog poduzetnika Nedjeljka Grubeše. Radijator je od Ministarstva gospodarstva Srbije dobio subvenciju od 955 tisuća eura, kao nadoknadu za otvaranje novih gotovo 200 radnih mjesta, odnosno po pet tisuća eura za svakog novozaposlenog. Taj program unatoč kritikama o upitnosti njegovih učinaka u stvarnosti, uporno brani Mlađan Dinkić, ministar gospodarstva Srbije, koji je i u ovoj godini za te poticaje ulagačima koji stvaraju radna mjesta iz državnog proračuna Srbije uspio izboriti 28,5 milijuna eura. Dinkićevo se Ministarstvo pritom osiguralo bankarskim jamstvom tako da svaka kompanija koja ne ispuni ugovorne obveze u pogledu zapošljavanja novih radnika, mora vratiti dobijeni poticaj. Takvih primjera je već bilo, pa je jedna britanska tvrtka Srbiji morala vratiti 9 milijuna eura.

Kod nas same nepoznanice
U Hrvatskoj, pak, nije jasno je li dosadašnji program poticanja ulaganja još uvijek na snazi. Navodno se, prema planovima iz vladinog Programa gospodarskog oporavka, priprema novi okvir za poticanje ulaganja, no u kojoj je fazi taj projekt također nije poznato. Analitičari se slažu kako situaciju u regiji obilježava prepolovljeni priljev kapitala koji dolazi na područje jugoistoka Europe. U situaciji kada istodobno gospodarstvo slabi i nema naznaka oporavka broja radnih mjesta, zavladala je žešća borba za svaki euro kapitala kojim bi se očuvala razina zaposlenosti i smanjilo socijalne nemire. Ono što će u Hrvatskoj biti puno veći problem od same konkurentnosti novog okvira poticaja, smatra Slobodan Mikac, bivši šef bivše Agencije za promociju izvoza i ulaganja, jest nejasan i kompliciran sustav, te razbacanost programa poticanja po različitim državnim ministarstvima i tijelima.

"Potpore kod nas odobrava Ministarstvo financija na zahtjev Ministarstva gospodarstva, a u toj komunikaciji u pravilu se javljaju problemi. Sustav poticanja ulaganja u svim zemljama je u nadležnosti jednog čovjeka, a bojim se da ni dolazak u Vladu potpredsjednika za poticanje ulaganja Domagoja Miloševića, iako je iz svijeta biznisa, neće upravo stoga dati efekt", kaže Mikac, dodajući da država Miloševiću mora osigurati, osim sustava poticaja, i mehanizam za operativno provođenje poticanja, uključujući proračunska sredstva. Bez objedinjavanja toga pod jednu kapu, u uvjetima jake konkurencije susjednih zemalja i loše reputacije ovdašnje birokracije i pravosuđa, teško da se može očekivati rezultate.