Globalna analiza najvećeg europskog osiguravatelja Allianza pod nazivom "Allianzov puls rizika: prirodne katastrofe" pokazuje sve snažniji trend rasta isplata šteta nastalih kao rezultat prirodnih katastrofa diljem svijeta.

Prosječni godišnji troškovi za odštetne zahtjeve u slučaju prirodnih katastrofa porasli su za osam puta od 1970. godine (od oko 5 milijardi dolara do preko 40 milijardi u 2010.). Iako se čini da broj razornih prirodnih katastrofa, od potresa na Haitiju, Čileu, Novom Zelandu i Japanu, do poplava diljem Europe, Pakistana i Australije, iz dana u dan raste, glavni razlog za tako drastično povećanje odšteta nalazi se u gospodarskom rastu: vrijednost imovine raste, a gustoća stanovništva i penetracija osiguranja sve su veći, i to često u područjima visokog rizika. Takav trend sjedinjen je s brzim rastom pojedinih azijskih gospodarstava u područjima sklonima prirodnim katastrofama. Naravno, globalne klimatske promjene također su imale značajan utjecaj, poručuju iz Allianza.

Allianzovi analitičari također su primijetili da potresi koji su tijekom proteklog desetljeća uzrokovali najveći broj žrtava nisu nužno bili oni najjačega intenziteta. Primjerice, potres na Haitiju 2010. godine oslobodio je petsto puta slabiju energiju nego potres koji je dva mjeseca kasnije pogodio Čile, no unatoč tome potres na Haitiju bio je znatno razorniji. Čimbenici koji utvrđuju posljedice potresa kompleksni su, a uključuju način i materijale gradnje te ozbiljnost sekundarnih efekata potresa poput tsunamija, požara i nepripremljenosti.

Kako dalje navode iz Alliaza, Hrvatska se nalazi na jednom od seizmološki najaktivnijih područja u svijetu, o čemu svjedoče brojni potresi od kojih su oni katastrofalnih razmjera zabilježeni u Dubrovniku davne 1697., Zagrebu 1880., Makarskoj 1962. i posljednji veliki potres u Stonu iz 1996. godine

"Hrvatska je podijeljena u 6 zona rizika, ovisno o stupanju jačine mogućih potresa, pa je premija osiguranja od potresa u Dubrovniku koji se nalazi u trećoj zoni rizika od potresa veća od osiguranja stana iste veličine u Zagrebu koji se nalazi u drugoj zoni ili Puli, koja je u prvoj zoni rizika od potresa. Naš cjenik potresa pravi razliku ovisno o tome da li je zgrada izgrađena prije ili nakon 1964. Zgrade izgrađene prije imaju doplatak na premiju. Razlog za to leži u činjenici da su se od 1964. godine nakon velikog potresa u Skoplju u Hrvatskoj počeli primjenjivati novi propisi o gradnji", kaže Sonja Miočić Maksić, direktorica Službe korporativnih komunikacija Allianza.