Prosječna kamata za stambene kredite porasla je s prosječnih 5,12 posto krajem 2007. na 6,5 posto u srpnju, što za građane koji su na taj način riješili stambeno pitanje znači veći udar na kućni proračun i od viših cijena hrane i od skupljih režija. Kamate su rasle i na gotovinske i druge kredite, pa je prosječno kreditno zaduženje četveročlane hrvatske obitelji, prema izračunuNezavisnihhrvatskih sindikata, krajem svibnja iznosilo 94 tisuće i 773 kune, što je 320 kuna više u odnosu na kraj ožujka ove godine.

Porast kreditnog zaduženja građana uglavnom je posljedica uzimanja novih kredita, ali je nedvojben i utjecaj rasta kamatnih stopa. Ako pogledamo strukturu kredita izdanih građanima, vidi se porast gotovinskih kredita i zaduženja po karticama, gdje su kamate veće - upozorava ekonomski savjetnik NHS-a Goran Bakula.

Ukupna zaduženost građana u bankama primaknula se početkom lipnja brojci od 119 milijardi kuna, nakon što su samo između ožujka i svibnja građani uzeli milijardu i 650 milijuna novih kredita. Između ožujka 1999. i travnja ove godine zaduženost građana povećala se za nevjerojatnih 635 posto! Navedeni podaci HNB-a ne uključuju i dug građana bankama za kamate, o kojem se ne vode službene statistike.

No, valja poći od činjenice da prihodi šest najvećih banaka od kamata iz godine u godinu rastu, te da su u 2007. iznosili 11 milijardi i 600 milijuna kuna. Budući da najmanje polovicu tog prihoda banke ostvaruju na zajmovima građanima, može se procijeniti da će ovogodišnji skok kamata banke obogatiti za najmanje milijardu kuna, a za isto toliko olakšati budžete onih kojima su banke posudile novac.