Hrvatska elektroprivreda će ove godine zbog suše i niska vodostaja u rijekama uvesti 1,5 teravata struje više nego što je to slučaj u godinama s normalnom hidrološkom situacijom. Iz HEP-a pojašnjavaju da Hrvatska godišnje uvozi od 4,5 do 4,8 teravata struje, a ove će godine ta količina prijeći šest teravata.

Smanjene procjene
Zbog izuzetno suhe zime u HEP-u su već revidirali proizvodnju struje iz hidropotencijala za ovu godinu, no proizvodnja je podbacila za 11 posto čak i takvu minimalističku procjenu. Nove procjene govore da će HEP ove godine proizvesti 26 posto manje struje u hidroelektranama nego u godinama s normalnim padalinama. Hrvatska ima gotovo polovicu svojih energetskih potencijala u hidroelektranama, a iz njih se prosječno dobiva 30 do 35 posto ukupne proizvodnje struje. Osim troškova povećanog uvoza električne energije u HEP-u ne očekuju druge posljedice dugotrajne suše. O konkretnoj cijeni pojačanog uvoza struje nisu željeli spekulirati. Naime, kažu u Elektroprivredi, katkad je cijena proizvodnje u zastarjelim domaćim pogonima čak i skuplja nego uvozna struja tako da će se nešto više o troškovima moći reći nakon kalkulacija krajem godine. Za razliku od Hrvatske u kojoj je elektroenergetski sustav uglavnom stabilan, zemlje regije su pred mogućim restrikcijama u opskbri strujom, prije svega Srbija. Dugotrajna suša prouzročila je manjak proizvodnje struje u hidroelektranama tako da Srbiji prijeti nestašica, bez obzira što je proizvodnja u termoelektranama maksimalna. Hidroelektrane daju 20 posto manje struje od uobičajene količine ljeti, a kako se razina vode na Dunavu i ostalim rijekama na kojima postoje hidroelektrane smanjuje, posve je izvjesno da će njihova produkcija biti još manja. Hidroelektrane sudjeluju sa 34 posto u proizvodnji struje.

Ukupna snaga 50 agregata u 16 hidroelektrana je 2835 MW, a snaga u osam termoelektrana koje se koriste lignitom sa 25 blokova 5171 MW. Lani je u HE proizvedeno 9,18 gigavati struje, što je 22 posto od ukupne proizvodnje u kapacitetima kojima gospodari Elektroprivreda. Da bi se ublažile posljedice manjka struje u hidroelektranama, povećana je proizvodnja u termoelektranama. Tako je u TE Kostolac, zahvaljujući rekordnoj produkciji ugljena, omogućeno povećanje proizvodnje struje koja je u srpnju iznosila 377.649 MWh. U Srbiji se boje hoće li uopće moći uvesti struju jer kriza postoji i u okolnim zemljama. Zbog dvogodišnjega sušnog razdoblja čitavoj jugoistočnoj Europi prijeti kriza u opskrbi strujom. Energetska kompanija EFT, kao najveći trgovac električnom energijom, navodi kako je proizvodnja struje u hidroelektranama najmanja u posljednjih petnaest godina. Lani je proizvedeno 11 milijuna MW sati struje što je 56 posto ispod prosjeka. Prema ocjeni upućenih, tijekom nadolazeće zimi neće biti dovoljno struje ako do kraja godine ne dođe do osjetno većih padalina. Opskrba će isključivo ovisiti o termoelektranama.

Kriminalne radnje
Iako se suša navodi kao glavni razlog koji ugrožava stabilnost srpskoga elektroenergetskog sustava, u novoj vladi ističu i kašnjenje remonta u postojećim pogonima te pogreške koje su napravljene u gradnji nekih novijih termoelektrana kojima je, navodno, namjerno smanjivana snaga da bi se struja uz provizije mogla uvoziti.