Godišnja skupština i Business Forum Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), održani u petak i subotu u Londonu, za hrvatsko su izaslanstvo bili i svojevrsno zagrijavanje za ovotjedni roadshow uoči izdanja euroobveznica. Vladina delegacija predvođena ministrom financija Ivanom Šukerom u Londonu je razgovarala s vodstvima dviju razvojnih banaka, EBRD-a te EIB-a, a već danas se seli u Beč s kojim počinje europska turneja ogleda s investitorima.

Roadshow će se zaključiti u Londonu, a prije toga će se obići investitori u Zurichu, Frankfurtu i Munchenu. Prema državnom tajniku Zdravku Mariću, moguće je da se na toj mapi nađu i Milano i Pariz. Iako se glede veličine zaduženja u Ministarstvu financija i dalje oprezno drže prvotno najavljenih 750 milijuna eura, financijaši vjeruju da će država novim obveznicama nastojati prikupiti približno milijardu eura. Na to, kažu, upućuje i to što iz Šukerova ministarstva trenutno nema velikih pritisaka prema mirovincima kao dežurnim kreditorima tekućih potreba države.

I stanje likvidnosti međunarodnih banaka danas je daleko bolje nego prije nekoliko mjeseci zbog čega su u samo dva-tri mjeseca premije na rizik znatno snižene. Međutim, stvari nisu tako jednostavne. U slučaju Hrvatske pouzdanost uobičajenih indikatora rizičnosti dodatno umanjuje to što već pet godina nije testirala inozemni teren.

Premija na rizik prema danas najčešće citiranim indikatorima, CDS spreadovima, za Hrvatsku je prije samo tri mjeseca bila triput veća nego danas (kod 5-godišnje ročnosti pala je sa šest na nešto više od dva postotna poena), ali to ne znači i da će se investitori doista zadovoljiti prinosom između 5 i 5,5 posto, koliko bi sugeriralo puko zbrajanje referentnih prinosa i spomenutog indikatora premije na rizik. Više novca povuklo bi i dodatnu premiju. Analitičari vjeruju da bi cijena zaduženja na rok do pet godina mogla biti oko šest posto, a možda i malo niže. Drukčija ročnost, dakako, mijenja i računicu.