Čak i da se zanemare sumnje analitičara u ostvarenje Vladinih procjena deficita državnog proračuna, 2010. će biti osjetljiva u pogledu financiranja. Osim tekućeg manjka, državi stiže znatno veći teret otplata tj. refinanciranja dugova nego što je bio slučaj ove godine. Situacija na financijskim tržištima je bolja nego potkraj prošle i u prvim mjesecima ove godine, no osim što su veće ukupne potrebe države za financiranjem, na međunarodnom tržištu očekuje se i veća 'gužva' aspiranata za zaduživanjem.

Stoje u redu
Prema procjenama Royal Bank of Scotland, očekivana potražnja iz zemalja srednje i istočne Europe bit će 42 posto veća nego ove godine. U odnosu na ovogodišnjih 120 milijardi dolara, nagodinu se apetiti procjenjuju na 170 milijardi. Od toga se kroz dužničke papire namjerava prikupiti 100-120 milijardi dolara ili gotovo duplo više nego 2009. Naročito velika 'gužva' ponude duga zemalja regije očekuje se u 1. kvartalu, a to je razdoblje u kojemu je i Hrvatskoj najveći pritisak dospijeća državnog (ino)duga. Ministar financija Ivan Šuker najavio je tek kako će se dospijeća inozemnih obveza i proračunski deficit financirati na međunarodnom tržištu, a dospijeća domaćih dugova na domaćem. U 2010. državi dospijeva više od 20 milijardi kuna, a kad se tome dodaju potrebe za financiranje proračunskog deficita, u planu financiranja Ministarstvo financija predvidjelo je zaduživanje od 28,8 milijardi kuna. Ne bude li tijekom 2010. dodatnih ušteda u hodu, a posebice ako se u aktiviraju neke potencijalne obveze poput jamstava (brodogradnja), ili ako neke prihdne stavke značajnije podbace, potrebe za zaduživanjem bit će i osjetno veće.

De javu, ili?
Analitičarka PBZ-a Ivana Jović u ovotjednim je analizama prijedlog proračuna popratila opaskom "de javu", a Marijana Bađun s Instituta za javne financije u svom je osvrtu zaključila kako "promjena zasad nema". Prihodi su opet precijenjeni, rashodi opet rastu, a deficit je praktički ostao isti, kaže Jović. Zbog procjene rizika ostvarenja prihoda i rashoda dinamikom kojom ih je predvidjela Vlada, i planirani deficit proračuna u PBZ-u vide nešto višim - 10,2 milijarde kuna ili 3 posto procijenjenog BDP-a. U nekim drugim bankama analitičari su, gledajući šire od samog proračuna središnje države, deficit opće države za 2010. procjenili i na 15-ak milijardi kuna.