Strani su (su)vlasnici tvrtki u Hrvatskoj tijekom prvog tromjesečja povukli 313 milijuna eura dividendi. Prema podacima središnje banke, u odnosu na isto lanjsko razdoblje (kad je povučeno 195 milijuna eura) to je čak 60-ak posto više.

Premda brojke sugeriraju da su strani investitori u kriznoj godini promijenili (i) politiku dividendi, u ocjenama dinamike odljeva kapitala po toj osnovi statistika bi mogla navesti na pogrešan trag. Zasad nema naznaka izraženijeg povećanja povlačenja dividendi po izravnim stranim ulaganjima. Jer, u 119 milijuna eura razlike dividendi koje su u prvom tromjesečju otišle u inozemstvo, gotovo dvije trećine može se pripisati dividendi HT-a koja je ove godine isplaćena u dva dijela, s tim da je predujam dioničarima isplaćen već u ožujku. Deutsche Telekomu pritom je pripalo 540 milijuna kuna ili oko 73 milijuna eura predujma dividende. Kako je lani cijela dividenda isplaćena u drugom kvartalu, a ukupni je iznos bio približno jednak ovogodišnjem, u drugom kvartalu doprinos HT-a ‘izvozu’ dividendi bit će negativan, i to upravo za iznos DT-ova predujma. Bez utjecaja HT-a, u prva je tri mjeseca ove u odnosu na prošlu godinu u inozemstvo povučeno oko 45 milijuna eura više nego lani. A uzme li se u obzir da se većina stranih vlasnika vodećih banaka u Hrvatskoj i ove godine odlučila zadržati u ovdašnjim bankama lanjsku dobit, u drugom kvartalu nije realno očekivati povećanje u odnosu na 2008. Naime, banke poput Zagrebačke, Privredne, Raiffeisen, SG Splitske, sve su se redom opet odlučile na neisplaćivanje dividende.

Erste je pak, kao i lani, prošli mjesec odlučio isplatiti dio lanjske dobiti (oko 190 milijuna kuna ili oko četvrtina dobiti 2008.), ali lani je ukupna dividenda bila stotinjak milijuna kuna veća pa će i odljev dividende u tom slučaju ove godine biti 15-ak milijuna eura manji. S obzirom na sve navedeno, lako bi se moglo pokazati da 2009. u pogledu izvoza dividendi neće premašiti 2008. godinu kad je iz Hrvatske povučeno 664 milijuna eura dividende. Za iduću godinu to je još manje izgledno. Osim samog pada gospodarske aktivnosti i profitabilnosti poslovanja, na to sigurno neće poticajno djelovati ni uvođenje poreza na dividendu od kojeg se do kraja ove godine jedva mogu očekivati ikakvi efekti. Naime, posljednjem je kvartalu i u neoporezivanoj 2008. iz Hrvatske povučeno samo 22 milijuna eura dividende. Lani su strani investitori nešto manje od pola milijarde eura pripadajuće im dobiti zadržali u ovdašnjim tvrtkama, što je bio otklon od višegodišnje prakse većeg iznosa zadržanih dobiti nego povučenih kroz dividende. Usporedbe podataka o zadržanoj dobiti nisu moguće jer HNB od ove godine primjenjuje drukčiju metodologiju izračuna. Ona se sad evidentira na tromjesečnoj osnovi, u razdoblju u kojem je dobit ostvarena, a ne u mjesecu u kojem je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu godinu. Kad se tome doda činjenica da je inozemni dug bankarskog sektora i poduzeća u odnosu na početak godine i blago povećan, ostaje zaključiti da se u Hrvatskoj do sada nisu značajnije materijalizirali rizici povlačenja inozemnog kapitala.