Ako je suditi prema polugodišnjim podacima o izravnim stranim ulaganjima (FDI), priljev kapitala u Hrvatsku po toj osnovi u ovoj će godini pasti i znatno više od donedavnih prognoza središnje banke o minusu od 20-ak posto. U prvih šest mjeseci zabilježeno je (neto) 645,8 milijuna eura stranih ulaganja, što je tridesetak posto manje nego u istom razdoblju lani. Usto će u drugom dijelu godine na stanje FDI-a negativno utjecati i, primjerice, nedavna odluka stranih vlasnika Zagrebačke banke o povlačenju gotovo cijele lanjske dobiti kroz dividendu, što znači odljev oko 160 milijuna eura. Financijski je sektor u prvom polugodištu 2010. bio glavni cilj stranih ulaganja iako su se banke češće nego posljednjih nekoliko godina odlučivale na isplatu dijela dobiti.

Kupuju se nekretnine
Polugodišnji iznos FDI-a u financijskom posredovanju do kraja lipnja bio je 206 milijuna eura, dok se u drugu granu po razini stranih ulaganja u Hrvatskoj, trgovinu, u prvom polugodištu neto slilo 45 milijuna eura. Izdašna isplata dividende pak u djelatnosti telekomunikacija rezultirala je ove godine negativnim predznakom ulaganja, i to u iznosu 165 milijuna eura. Od djelatnosti s iole značajnijim razmjerima stranih ulaganja protiv trenda pada “plivala” su samo ulaganja stranaca u sektor nekretnina. Pritom je zamjetno da “vlasnička ulaganja u nekretnine” (poslovanje nekretninama prati se zasebno) bilježe zamjetan rastući trend. Nakon što je neto priljev po toj osnovi u 2007. i 2008. bio manji od 60 milijuna eura (53 i 56 milijuna), lani je gotovo udvostručen na 108 milijuna, a već do polovice ove godine stranci su u vlasništvo nekretnina uložili gotovo 72 milijuna eura. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG – Splitske banke, to dijelom pripisuje problemima domaćih tvrtki u tom sektoru, koje su zacijelo posezale za prodajama određene imovine.

Nepovoljna struktura
Recesija je tako na površinu izbacila i problem nepovoljne strukture u sferi izravnih stranih ulaganja. Od ukupno 24,7 milijardi eura ulaganja od 1993. čak se 8,5 milijardi odnosi na financijski sektor. Doda li se tome 3,9 milijardi ulaganja u trgovinu (na veliko i na malo), proizlazi da je čak 50 posto svih stranih ulaganja koncentrirano u samo ta dva sektora. Imajući u vidu da su izravna strana ulaganja najpovoljniji izvor pokrivanja deficita tekućeg računa platne bilance, pad stranih ulaganja, među ostalim, povećava pritisak na rast inozemnog zaduživanja. Do prošle godine, kad su strana ulaganja prepolovljena, ona su mahom pokrivala taj deficit, da bi 2009. pokrila manje od 50 posto. Spomenuti pritisci na rast inozaduživanja dogodine mogli bi biti i izraženiji jer se očekuje da će se nakon razdoblja smanjenja tog deficita uzrokovanog recesijom i smanjenjem potrošnje (uvoza) iduće godine taj manjak povećati. Na važnosti stoga dobiva i pitanje koji bi sektori sad mogli privući više ulaganja, kao i što bi Vlada mogla i trebala učiniti da se to dogodi, počevši od uklanjanja administrativnih barijera do poticanja konkurentnosti poslovanja u Hrvatskoj.