S dolaskom ljeta na hrvatskom tržištu rada nastavio se pad broja nezaposlenih i u skladu s tim i stope nezaposlenosti. Većina zemalja regije zabilježila je stagnaciju stope nezaposlenosti ili njen pad, što je kao i u Hrvatskoj uglavnom posljedica zapošljavanja na sezonskim poslovima, dok je u Češkoj zabilježen rast.

U nekim zemljama koje su izvozno orijentirane, poput Češke, Slovačke i Poljske oporavak globalnog gospodarstva utjecao je na rast potražnje za njihovim dobrima, a time i na rast izvoza, odnosno proizvodnje pa je i na toj osnovi poraslo zapošljavanje. Međutim, iako bitni još uvijek su to mali koraci pa se za jesen, kada sezonsko zapošljavanje više ne bude imalo utjecaj na zaposlenost kakav je imalo posljednjih mjeseci, ponovno očekuje rast nezaposlenosti. To potvrđuje i činjenica da su stope nezaposlenosti u ovoj godini još uvijek više u usporedbi sa stopama u odgovarajućim mjesecima prošle godine.
U Hrvatskoj je prema očekivanjima u srpnju stopa nezaposlenosti pala na 16,4% (sa 16,6% u lipnju), što je najvećim dijelom posljedica zapošljavanja na sezonskim poslovima, posebice u turizmu. Međutim, u odnosu na prošlogodišnji srpanj još uvijek se vide posljedice negativnih trendova na tržištu rada koja su započela u trećem tromjesečju 2009.

Rast stope nezaposlenosti u srpnju u Češkoj zorno pokazuje koliko je oporavak tržišta rada krhak, čak i kad se realni sektor oporavlja razmjerno brzo. Nakon što je posljednja četiri mjeseca stopa nezaposlenosti u Češkoj konstantno padala kao rezultat sezonskog zapošljavanja, posebice u poljoprivredi i građevinarstvu, stopa nezaposlenosti je u srpnju narasla na 8,7% (s 8,5% u lipnju). Za razliku od Češke, u susjednoj Slovačkoj stopa nezaposlenosti na istoj je razini posljednja tri mjeseca te je za srpanj iznosila 12,3 posto.

U veljači je stopa nezaposlenosti u Slovačkoj dosegnula 13% što je bio rezultat razmjerno snažnog pada u automobilskoj industriji tijekom 2009. godine, koja predstavlja važan segment slovačkog gospodarstva. Iako ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji (7,4%), godišnji rast broja nezaposlenih u Rumunjskoj razmjerno je visok. U srpnju je tako bilo za gotovo 30% više nezaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine. Na rast nezaposlenosti u Rumunjskoj u posljednjih godinu dana utjecaj je imao aranžman s MMF-om, koji zahtjeva smanjenje javnih rashoda, što je dovelo do otpuštanja u javnom sektoru. U Bugarskoj je stopa nezaposlenosti u promatranom mjesecu pala na 9,2% (s 9,3% u lipnju), što predstavlja nastavak trenda pada nezaposlenosti peti uzastopni mjesec.