Prema podacima ankete o radnoj snazi koju Državni zavod za statistiku provodi na temelju metodologije Međunarodne organizacije rada (ILO), kretanja na tržištu rada u drugom su tromjesečju bila znatno nepovoljnija nego u prvom. Tako je prema spomenutoj metodologiji stopa nezaposlenosti u drugom tromjesečju iznosila 12,4%, što je za 1,2 postotna boda više nego u prvom tromjesečju. Istovremeno, prosječna registrirana stopa nezaposlenosti u drugom je tromjesečju iznosila 17,2% te je upućivala na povoljnija kretanja nego u prva tri mjeseca kada je prosječna registrirana stopa nezaposlenosti iznosila 18,2 posto.

Takvo suprotno kretanje dviju mjera nezaposlenosti pomalo je neuobičajeno, a u ovom slučaju vjerojatno bi se moglo objasniti utjecajem koji je visoki pad aktivnosti imao na sivu ekonomiju. Naime, dio zaposlenih u sivoj ekonomiji koji su bili registrirani pri HZZ-u kao nezaposleni, ali su se u anketi izjašnjavali kao zaposleni, nakon što su izgubili posao i u anketi su se izjasnili kao nezaposleni. Tako je i u drugom tromjesečju u kojem obično kretanja na tržištu rada postaju povoljnija u odnosu na prvo tromjesečje zbog sezonskog zapošljavanja, stopa nezaposlenosti prema ILO metodologiji zabilježila rast. Posljedično, smanjila se i razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti. Na godišnjoj razini anketna stopa nezaposlenosti porasla je za čak 3,5 postotnih bodova.

Aktivno stanovništvo u prvom tromjesečju iznosilo je 1,750 milijuna (18 tisuća manje nego u istom tromjesečju lani), od toga zaposlenih 1,534 milijuna, što je 77 tisuća manje nego u drugom tromjesečju 2009. godine. S gotovo dva milijuna neaktivnih osoba, u Hrvatskoj omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,14, to jest na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,14 neaktivnih osoba, što negativno utječe na produktivnost i povećava troškove države. To potvrđuje i stopa aktivnosti koja iznosi samo 46,8%, dok je stopa zaposlenosti 41,0 posto. S obzirom na spol, rastu stope anketne nezaposlenosti doprinijelo je povećanje broja nezaposlenih i žena i muškaraca, ali je broj nezaposlenih žena porastao znatno manje nego muškaraca i na godišnjoj i na kvartalnoj razini. Stopa aktivnosti veća je kod muškaraca (53,7) nego kod žena (40,7), kao i stopa zaposlenosti (47,2% kod muškaraca u usporedbi s 35,5% kod žena).

U trećem tromjesečju zbog sezonskih kretanja anketna stopa nezaposlenosti bi trebala biti nešto manja nego u drugom tromjesečju. Međutim, s obzirom da još uvijek nije došlo do oporavka realnog sektora, što je pretpostavka za oporavak tržišta rada, očekujemo da će se negativna kretanja na tržištu rada do kraja godine nastaviti.