Zdeslav Šantić smatra da je ovogodišnji rast cijena u Hrvatskoj bio posljedica globalnih utjecaja, ali i određenih domaćih čimbenika

Stopa inflacije u 2009. past će na 3,5 posto, složni su u predviđanjima za sljedeću godinu vodeći ekonomski analitičari u Hrvatskoj. Međutim, olakšanje u obliku niže inflacije u odnosu na 2008. godinu, za koju u Hypo banci očekuju da će u prosjeku iznositi 6,2 posto, Hrvatsku će “držati” do njezina ulaska u Europsku uniju. Tako je prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku indeks potrošačkih cijena, kojim se mjeri inflacija, u listopadu bio viši za 5,9 posto u odnosu na listopad prošle godine.

Globalni trendovi
Mladen Vedriš za Poslovni dnevnik kaže: “Imajući u vidu globalne trendove sniženja energije, hrane, sirovina, ali i industrijskih proizvoda, očekuje se u 2009. godini i u Republici Hrvatskoj daljnji pad stope inflacije.” Hrvatska se bori sa strukturnom inflacijom, slažu se analitičari, što znači da je hrvatska nacionalna razina produktivnosti niža od one u okruženju EU. Alen Kovač, makroekonomski analitičar Erste banke, pad stope inflacije objašnjava okolnostima u kojima inflatorni pritisci slabe s obzirom na to da se svjetsko gospodarstvo suočava s recesijskim pritiscima. Cijena nafte i ostalih sirovina koje su upravo u velikoj mjeri i generirale inflatorne pritiske padaju. “U tom je kontekstu u proteklim mjesecima došlo do usporavanja inflacije i u Hrvatskoj.

Gospodarska matrica
Zadržavanje tog trenda može se očekivati i u sljedećem razdoblju zbog slabijih pritisaka i sa strane ponude i sa strane potražnje, što bi moglo imati pozitivan utjecaj na kupovnu moć stanovništva”, kaže Kovač. S tim se slaže i Vedriš jer smatra da manji pritisak na uzlazne cijene podiže i razinu konkurentske sposobnosti nacionalnih tvrtki. Ipak, dodaje Vedriš, ukupno gospodarska matrica postaje sve složenija. Stopa inflacije u 2009. bit će zasigurno niža, pojašnjava direktor Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zdeslav Šantić. On također smatra da je ovogodišnji snažni rast cijena u Hrvatskoj bio posljedica globalnih utjecaja, ali i u znatnoj mjeri i posljedica određenih domaćih čimbenika. Tako je rast cijena u određenoj mjeri bio posljedica strukturnih problema u domaćem gospodarstvu, što se prije svega odnosi na nisku razinu konkurentnosti u pojedinim djelatnostima te niskom efikasnošću hrvatskih poduzeća. I Hrvoje Stojić, voditelj Odjela ekonomskih istraživanja Hypo banke, smatra da će se Hrvatska u procesu priključenja EU, a pogotovo nakon priključenja, suočiti s rastom administrativnih cijena. Kaže da će na udaru prvi biti energenti čija će cijena porasti da bi se opravdale značajnije inozemne investicije u energetsku infrastrukturu. “Naravno, ne smijemo zaboraviti da je i dalje cijena značajnog broja roba i usluga u RH administrativno određena i uglavnom nije tržišno opravdana poput, primjerice, cijena određenih komunalnih usluga. Tako u sljedećem razdoblju možemo očekivati i pojačane inflatorne pritiske zbog liberalizacije cijena, dok u dugom roku očekujemo konvergenciju cijena prema razinama u EU”, izjavio je Šantić. Tako će se do pristupanja EU stopa inflacije sigurno povećati jer će Hrvatska provesti određene reforme poreznog sustava te sustava trošarina.


Dospijeće obveznica države
Zagrebačka burza obavijestila je kako se u utorak zbog dospijeća ukida uvrštenje u Službeno tržište državnih obveznica u iznosu od 200 milijuna eura. Riječ je o obveznicama oznake RHMF-0-09CA.
Gospodarski rast od 2 posto
Na konferenciji o utjecaju krize na hrvatsko gospodarstvo rečeno je kako se u sljedećeoj godini očekuje gospodarski rast od dva posto, i to unatoč želji da dobije pomoć iz strukturalnih fondova Europske unije. Osim toga, hrvatske vlasti su upozorene da ne jure u monetarnu uniju.