Tjestenina je dio bogate kulinarske tradicije i posebnosti hrvatskog stola, a u zadnjih 10 godina primjetna je promjena prehrambenih navika u našoj zemlji. Naime, sa 3,9 kilograma godišnja potrošnja tjestenine porasla je na 7,3 kilograma godišnje po stanovniku, rečeno je na Trećem kongresu - Festivalu hrvatske tjestenine, održanom u zagrebačkom hotelu The Westin. Pritom je istaknuto kako i mi imamo kvalitetnu tjesteninu koju trebamo brendirati kako bi se s njom što prije probili ne samo na tržište regije nego i na područje Europske unije.

Hrvatska ugostiteljsko-restoraterska ponuda treba se usmjeriti na naše gastro specifičnosti uvažavajući pritom tradiciju i činjenicu da je Hrvatska mediteranska zemlja. Osim toga, ponuđena jela u restoranima moraju biti svježa i proizvedena od organskih proizvoda, istaknula je Jasmina Ranilović, direktorica kontrole kvalitete koprivničke Podravke.

Promjene zbog EU-a
Govoreći o uvozu i izvozu domaće tjestenine, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, rekla je kako se više od 60 posto domaće tjestenine izvozi na tržišta zemalja Cefte, a na to tržište ujedno plasiramo i 45 posto svih hrvatskih izvoznih proizvoda. S druge pak strane, uvozimo 75 posto prehrambenih proizvoda iz Europske unije. Ulaskom Hrvatske u EU dogodit će se određene promjene vezane uz carinske stope. Pri uvozu tjestenine u našu zemlju neće biti promjena jer su carine ukinute, a sirovine dostupne, no režim trgovine će se promijeniti pri izvozu hrvatske tjestenine, primjerice u Makedoniju, Srbiju ili na Kosovo. "Bez obzira na to, nadamo se da ćemo iskoristiti svoje komparativne prednosti na tržištima regije.

Iako nema carinskih barijera pri uvozu iz EU-a, ipak se postavlja pitanje hoće li nam te zemlje prodati sirovinu ili nas ipak natjerati na kupnju gotovih proizvoda, pa tako i tjestenine", upozorava Božica Marković. S time koliko je gastronomija važna u hrvatskom turizmu slaže se i Zoran Šimunić, vlasnik tvrtke Naše klasje, koji je rekao kako se nakon svake turističke sezone ispituju stavovi turista o tome u kojoj su mjeri zadovoljni s našom gastro ponudom. Šimunić je naglasio kako su njihovi stavovi dosta kontradiktorni jer neki kažu da je hrvatska gastro ponuda nemaštovita i neukusna, dok drugi smatraju kako je Hrvatska vrhunska gastro destinacija u svijetu. I lani je provedeno takvo istraživanje u kojem je sudjelovalo stotinjak hotela i restorana od kojih se većina nalazi u turistički atraktivnim odredištima.

Nitko zadovoljan
Prema rezultatima istraživanja može se zaključiti kako turisti žele probati autohtona jela, ali naručuju i poznata, cjenovno prihvatljiva jela. "Oko 40 posto hotelskih restorana i 55 posto restorana mjesečno troši do 15 kilograma tjestenine što je u prosjeku oko pola kilograma dnevno ili do tri tanjura odnosno porcija. Uglavnom se traže jednostavnija jela od tjestenine, primjerice ona sa špagetima ili juhe s rezancima", rekao je Šimunić. Ipak, oko 60 posto ispitanih vlasnika restorana nije primijetilo porast prodaje jela od tjestenine. Za sada u Hrvatskoj postoji tridesetak proizvođača tjestenine, od čega 13 većih, a oni su uglavnom nezadovoljni prodajom svojih proizvoda. S druge pak strane, ugostitelji i restorateri smatraju kako proizvođači još više trebaju poboljšati kvalitetu domaće tjestenine, uložiti u promociju, skratiti rokove dostave i sniziti cijene.