Eurozona će opstati jer izgrađuje mehanizam financijske stabilnosti koji jamči stabilnost, što je dosad nedostajalo, jedna je od glavnih poruka direktora Arhivanalitike Velimira Šonje tijekom predstavljanja Analiza HUB-a.

Tijekom predstavljanja posljednjeg broja Analiza Hrvatske udruge banaka (HUB) pod nazivom „Kada države bankrotiraju: izgradnja nove arhitekture financijske stabilnosti u Europi", Šonje je ocijenio kako je Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) dovoljan da i u najcrnjem scenariju dokapitalizira sve europske sistemski važne banke. Prema njegovu mišljenju, dokapitalizaciju će najviše trebati ciparske, grčke i portugalske banke.

Nespremni smo?
Šonje je također upozorio da se intenzivira koordinacija ekonomskih politika između europskih država. Uvedeno je šest uredbi koje reguliraju to područje, a jedna od njih je i obveza razmjenjivanja prijedloga proračuna između država. Kada uđe u EU, Hrvatska će slati svoj prijedlog, recimo Njemačkoj ili dobiti njezin prijedlog proračuna. Osim toga, predmet rasprave postaju i analize konkurentnog položaja zemlje. Na sve bi to Hrvatska trebala biti spremna, smatra Šonje. Dodaje i kako je rasprava o hrvatskom ulasku u eurozonu potpuno zamrla.

„Može se dogoditi da eurozona već za godinu dana postane atraktivna, a da mi budemo nespremni", kaže Šonje.

A na najvećoj „bojišnici" na kojoj se brani euro, onoj grčkoj, trenutačno je glavno pitanje tko će voditi novu prijelaznu vladu. Prema napisima grčkih medija koje prenosi Reuters, najveće šanse za dolazak na mjesto novoga premijera ima bivši zamjenik predsjednika Europske središnje banke (ECB), ekonomist Lucas Papademos. Tako dnevnik Ta Nea, blizak lijevom centru, piše kako će Papademos možda već u utorak postati novi čelnik vlade nakon sporazuma koji su sadašnji premijer Georgios Papandreou i čelnik najveće oporbene stranke Antonis Samaras postigli u nedjelju kasno navečer. Međutim, Ta Nea ne navodi izvor tih špekulacija.

Papademos je inače jedan od zaslužnih za uvođenje eura u Grčkoj kao guverner grčke središnje banke od 1994. do 2002. godine. Nakon toga otišao je na funkciju potpredsjednika ECB-a na kojoj se zadržao do prošle godine. Nakon karijere u Frankfurtu, Papademos je postao jedan od savjetnika odlazećeg premijera Papandreoua.

Dogovor Grka
Grčko ministarstvo financija u nedjelju je kasno navečer, nakon sastanka ministra financija Evangelosa Venizelosa s predstavnicima oporbene Nove demokracije, priopćilo da su se dvije strane suglasile kako bi se izbori trebali održati 19. veljače. Taj bi rok grčkoj vladi pružio dovoljno vremena da završi zamjenu obveznica kako bi smanjila zaduženost, što je dio sporazuma postignutog s čelnicima Europske unije 26. listopada, prenio je Reuters iz izvora grčkog ministarstva financija. Tamošnje političke elite u svakom su slučaju u vremenskoj stisci i nemaju mnogo vremena dogovoriti se o novoj vladi. Naime, Bruxelles je u nedjelju Ateni postavio rok od 24 sata da objasni kako će sastaviti vladu nacionalnog jedinstva kako bi se proveo sporazum o pomoći.

ECB neće unedogled kupovati talijanske obveznice
Upozorenje europskih tijela nije odaslano samo u Atenu, već i u Rim. U intervjuu za nedjeljno izdanje talijanske La Stampe član Upravnog vijeća ECB-a Yves Mersch upozorio je na mogući prekid otkupa talijanskih obveznica. „Ako vijeće ECB-a zaključi da se uvjeti zbog kojih su se odlučili na kupnju obveznica više ne ispunjavaju, slobodno je u svakom trenu promijeniti takvu odluku. Cijelo vrijeme o tome raspravljamo", poručio je Mersch. ECB je u kolovozu pokrenuo program otkupa državnih obveznica posrnulih članica, ali sada upozorava da ih neće unedogled kupovati. „Naša zadaća nije ispravljati pogreške političara", dodao je Mersch.

Da situacija oko Italije nije nimalo blistava, govori i podatak da se traženi prinos na talijanske 10-godišnje državne obveznice približio kritičnoj razini od sedam posto, dosegnuvši 6,58 posto. Inače, na 7-postotnoj razini prinosa Grčka, Irska i Portugal bili su prisiljeni zatražiti europsku pomoć. Upozorenje Italiji stiglo je i iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). Njegova čelnica Christine Lagarde ocijenila je da planiranim talijanskim reformama proračuna nedostaje vjerodostojnosti.