Preduvjeti za skroman gospodarski rast u ovoj godini su kontrolirana inflacija, odlična turistička sezona i rast izvoza. Ako do kraja godine ostvarimo sva ta tri faktora, bruto domaći proizvod porast će skromnih jedan posto, što je potvrda prijašnjih prognoza Hrvatske narodne banke o sporom i dugom gospodarskom oporavku.

"Za mnogo toga krivi smo si sami", zaključio je u svojem govoru guverner HNB-a Željko Rohatinski, koji je na konferenciji Tržišta novca u Opatiji identificirao brojne prijetnje ionako krhkom oporavku gospodarstva.

S tvrdnjom da smo mnogo puta najveći neprijatelj bili mi sami sebi, slaže se velik dio investicijske zajednice. Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke, rekao je na marginama konferencije da se ta činjenica najbolje ogleda u tomu što smo i prvom kvartalu ove godine uz Rumunjsku jedina zemlja s negativnim gospodarskim rastom.

„Strukturne reforme nisu provedene na vrijeme, a niz novih šokova približava se ulaskom u Europsku uniju. Jedan od njih je ukidanje nulte stope PDV-a, što se može uskoro očekivati."

„Krivi smo jer smo bili najmanje ambiciozni u provođenju reformi. Nismo promijenili strukturu ekonomije od osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je pokrivenost uvoza izvozom bila oko 75 posto, a danas je spala na 50 posto. Najviše nas košta odgađanje reforme tržišta rada - imamo prekomjerne socijalne transfere i morali bismo rasteretiti cijenu rada kako bismo ga potaknuli. No sve te bitne promjene u zdravstvenom i mirovinskom sustavu još se čekaju", kazao je Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke.

Stagnacija
Činjenica je da je gospodarstvo nakon dramatičnih padova u 2009. i prva dva kvartala 2010. godine zapalo u stagnaciju. Oporavak je vrlo blag i nehomogen, a pogotovo plaše novi padovi industrijske proizvodnje i stagnacija građevine. Jedna od rijetkih pozitivnih stavki jest rast izvoza, koji nije toliko snažan da bi dao impuls cijelom gospodarstvu, kazao je guverner.

Odgovorivši na sve žešće napade na monetarnu vlast, Rohatinski je istaknuo kako su Europska unija, Europska komisija i Europska centralna banka poteze HNB kroz cijelu krizu ocijenile iznimno korisnima, ali i da je Europa upozorila HNB na četiri ključna problema i izazova u idućem razdoblju.

Prvi je porast inflacije i njezina moguća eskalacija. Stopa inflacije u prvom kvartalu ove godine iznosila je 1,8 posto, a prema prognozama šefa središnje banke, godišnji prosjek bi se trebao popeti na 2,2 posto, dok je lani iznosio samo 1,1 posto. Ključni razlozi rasta inflacije kriju se iza rasta cijena tekućih goriva i hrane na globalnom tržištu, no opetovano se ignoriraju pitanje koncesija na domaću naftu i problemi u sustavu poljoprivrednih subvencija.

HNB nije nadležan za devize
Sljedeći izazov je povećana vanjska ranjivost, koja je nastala zbog dispariteta nominalnog tečaja i domaćih troškova što ugrožava konkurentnost. Katastrofalne probleme mogla bi stvoriti i fiskalna konsolidacija, koja bi nas u svojoj nedosljednosti mogla odvesti u neodrživost javnog duga.

Zadnji izazov, na koji se guverner posebno osvrnuo, jest ovisnost gospodarstva o devizama i valutna klauzula. Braneći se pred sve češćim napadima, guverner je oprao ruke od pitanja o valutnoj klauzuli objasnivši da je ona regulirana Zakonom o obveznim odnosima i uopće nije u ingerenciji HNB-a, kako se to uvriježeno misli.

Našu ovisnost o devizama, nepovoljne trendove u kreditnim plasmanima i štednji potkrijepio je nizom zastrašujućih statistika. Prije izbijanja krize 70 posto domaće štednje bilo je u devizama, a danas se ta brojka popela na 81 posto. U 2010. godini štednja je porasla traljavih 4,5 posto, i to devet posto više u eurima i 11 posto manje u kunama. Nakon pada u 2009. godini i prvih otpuštanja likvidnosti centralne banke, lani su kreditni plasmani porasli za 19 milijardi kuna.

Međutim, novčane injekcije HNB-a dane su u uvjetima kad Vlada nije poduzimala ništa kako bi potaknula gospodarstvo. Upravo je zbog toga postotak loših kredita u portfeljima banaka lani skočio na 11,2 posto. Postotak loših kredita plasiranih gospodarstvenicima lani je porastao sa 13 na 18 posto. Naravno, sve navedeno onemogućilo je smanjenje kamatnih stopa i usporavanje rasta novih kredita u prvom ovogodišnjem kvartalu, a moglo bi dovesti i do povećanja stope adekvatnosti kapitala banaka sa 12 na 14 posto.

Ubrzanje kreditiranja
Uz mjere koje su već poduzete, HNB u nastavku godine očekuje ubrzanje kreditne aktivnosti banaka i rast ukupnih plasmana od 9,5 posto ili 26 milijardi kuna, od čega će na kreditiranje stanovništva otići 17 milijardi kuna ili sedam posto više nego lani.

"Umjesto da se dio aktivnosti preusmjerio na proizvodnu i prerađivačku industriju, mi smo radili na infrastrukturnim projektima i zaštiti administracije. Vidjeli smo da su modeli kreditiranja A i B podbacili. Imali smo niz ideja, poput provođenja operacija na otvorenom tržištu čime bismo monetarizirali javni dug, ali smo od toga odustali nakon donošenja proračuna za 2011.", jasan je u svojoj kritici Vlade bio guverner.

Fiskalnu politiku branila je ministrica financija Martina Dalić. Kazala je kako je Hrvatska svoju odgovornost pokazala donošenjem Zakona o fiskalnoj odgovornost. "Najvažnija lekcija koju smo u krizi naučili jest da treba štedjeti u dobrim vremenima kako bismo mogli trošiti u lošim", poručila je. Tu najblaže rečeno očito pouku zemlje srednje Europe naučile su prije krize, pa su se protiv nje mogle boriti daleko efikasnijim klasični protucikličnim mjerama, a mi smo u krizi morali početi štedjeti.