Riječ je o dvosmjernom plinovodu koji će povezati plinske sustave Hrvatske i Srbije na relaciji Sotin - Bačko Novo Selo te omogućiti transfer 2,7 milijardi prostornih metara plina godišnje između dvije države. Plinacro će voditi i gradnju dovodnog plinovoda od Sotina do Slobodnice, gdje će biti spoj na nacionalni plinski sustav. Radi se o 100 kilometara dugom plinovodu i investiciji vrijednoj 60 milijuna eura. Taj trošak Plinacro i Gazprom podijelit će u jednakim dijelovima, a nakon što plinovod bude sagrađen, Gazprom Export zakupit će njegov potpuni kapacitet. Što će to značiti za kranje korisnike plina u Hrvatskoj upitali smo Davora Šterna, bivšeg predsjednika NO Ine, koji nam je objasnio kako su niže cijene tog energenta izgledan secanrij.

Hoće li dolaskom Gazproma pojeftiniti plin u Hrvatskoj?
To je realno za očekivati. Prije svega jer se dolaskom Gazproma stvara tržišna utakmica čiji je rezultat na krajnjem nivou smanjenje cijena plina, a očito je da su Rusi krenuli u tržišnu utkamicu. Osim toga, rastuća konkurencija u plinskom biznisu u svijetu u kojoj je zanimljivo spomenuti i snižavanje cijena od strane LNG-a ukazuju na nove trendove, kako u uvozu, izvozu i distribuciji plina, tako i u cijenama koje će ubuduće plačati krajnji korisnici. Borba cijenama je već krenula u Americi, koja je plin u dvije godine pojeftinila za 50 posto jer su počeli koristiti nove metode u proizvodnji. Stoga možemo zaključiti kako je tržišna utakmica dobra za potrošače, iako možda nije dobra za INA-u, ali će se i ona u tom slučaju morati potruditi.

Štern je već prošle godine upozoravao na nove trendove u plinskoj industriji, te upozorio kako proizvodnja plina u Hrvatskoj pada i ukoliko INA ne izmisli nove metode proizvodnje, to će se prema njegovom mišljenju nastaviti, iako Hrvatska ima određene lokalitete na kojima bi se isto mogao početi proizvoditi plin po američkom modelu.