Oročenom štednjom na rok od 12 mjeseci hrvatski štediše ne mogu ostvariti prinose kojima bi se mogli pohvaliti. S obzirom na to da je riječ o jednom od najkonzervativnijih oblika štednje u kojem se za ozbiljniji prinos što veće svote novca treba odreći na što dulji rok, isplativost skromnije oročene štednje na rok kraći od jedne godine dovedena je u pitanje. Naime, ako bi potencijalni štediša želio oročiti iznos od 10.000 kuna, što je za dobar dio hrvatskih kućanstva znatan novac, nakon godinu dana zaradio bi samo nešto više od 400 kuna.

Nominalan prinos malo veći od četiri posto ugrožava i inflacija, koja je u 2010, godini iznosila oko dva posto, a ove godine mogla bi, prema predviđanjima bankarskih ekonomista, premašiti i dva i pol posto. Pritom bi fiktivni štediša najbolje prošao u Erste banci, u čijem se programu Standardne štednje, uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,6 posto, nakon godinu dana može zaraditi 461,29 kuna na početnih 10.000 kuna uloga. Drugo najisplativije rješenje je oročena štednja s premijom u Hypo Alpe-Adria banci. Tamo se za 10.000 kuna uloženih na 12 mjeseci dobije fiksna kamatna stopa od 4,2 posto te premija na kamatu od pet posto, što znači da bi se na depozit tijekom 12 mjeseci primjenjivala efektivna kamatna stopa od 4,41 posto. Na kraju razdoblja štediša bi dobio 420,91 kuna kamata te 21,05 kuna premije na kamatu - ukupno 441,96 kuna.

Specijalna oročena Dječja štednja u Hrvatskoj poštanskoj banci donosi čak 505 kuna uz godišnju kamatu od 5,05 posto. Samo nekoliko kuna manje može se zaraditi i u Raiffeisenu te Splitskoj banci. U modelu Kuna profit Splitske banke kamata na depozit iznosi 4,4 posto, što donosi 440,92 kune. Istodobno se u Raiffeisenu primjenom modela jednokratne uplate uz fiksnu kamatnu stopu od 4,3 posto dolazi do konačnog iznosa od 10.431,2 kune. Najnižu kamatu, ali najvišu premiju na kamatu, daje Zagrebačka banka. U modelu štednje favorit kamata na depozit iznosi 3,35 posto, ali premija je 20 posto, što donosi zaradu od 402,86 kuna. Favorit je također model s jednokratnom uplatom, koja minimalno može iznositi samo tisuću kuna, na rok od tri do 48 mjeseci.

Hrvatski su građani, prema statistikama Hrvatske narodne banke, krajem prošle godine na oročenju držali 17,18 milijardi kuna, što je samo 5,6 milijuna kuna manje nego početkom 2010. godine. Povijesno najviša razina oročena štednje građana zabilježena je u kolovozu 2008. godine, kada je dosegla 23,5 milijardi kuna, što znači da su građani iz banaka u 29 mjeseci izvadili 6,4 milijarde kuna, zbog utjecaja krize ili pada devizne komponente, koja je u Hrvatskoj tradicionalno zastupljenija od štednje u domaćoj valuti. Najveći pad oročene štednje zabilježen je u 2009. godini, kada su oročeni iznosi padali 11 mjeseci zaredom, od siječanjskih 22,7 milijardi do studenoga i iznosa od 16,9 milijardi kuna.

Simboličan oporavak donijela je volatilna 2010. godina u kojoj ipak nijedan mjesec nije zabilježen iznos niži od 17 milijardi kuna. Krajem prošle godine makroekonomisti najvećih hrvatskih banaka najavili su lagani pad svih kamata u 2011. godini osim kamata na oročenu štednju. Tada je vladalo uvjerenje kako ove godine neće doći do odljeva štednje u inozemstvo (s obzirom na to da je 1. siječnja na snagu stupio Zakon o deviznom poslovanju) budući da su kamatne stope na oročenu u štednju u zemlji smatrane vrlo atraktivnima, a uz asolidan stupanj povjerenja u visoko kapitalizirani hrvatski bankarski sustav takve bi trebale i ostati.