Ukupno procijenjena bruto financijska imovina hrvatskih građana u posljednjih 18 godina porasla ja 6,2 puta, s 47 milijardi na 291 milijardi kuna u kolovozu 2011. U istom razdoblju štednja građana u bankama povećana je više od 30 puta, s 4,8 milijardi na 161,3 milijarde kuna, navode analitičari Zagrebačke banke, koji su istraživali ulaganja stanovništva u posljednjih 18 godina - od 1993. do danas.

Uračuna li se u početno stanje bankovnih depozita 1993. tzv. stara devizna štednja, koja je bila blokirana i postupno isplaćivana do 2005. godine, prosječni godišnji porast bankovne štednje u cijelom razdoblju iznosi 13,2%. Štednja u bankama od 1993. do 1998. rasla je 52,5% godišnje, sve do hrvatske bankovne i ekonomske krize koja vrhunac doživljava 1999. Do tada je udjel štednje u financijskoj imovini s 10,2% porastao na 50,6%. Do 2007. štednja nastavlja rast unatoč krizi bankovnog sustava, stečajevima pojedinih banaka, jačanju konkurencije i razvoju novih oblika ulaganja.

Pozitivna kretanja na tržištu kapitala 2007. utjecala su na rast ostalih oblika ulaganja, pa se njihov udjel povećao na 39,1% dok je desetak godina ranije iznosio tek oko 6 posto. Nakon prvog vala krize i početnog smanjenja zbog povlačenja dijela depozita, ponovno se nastavlja rast štednje, prosječno 7,3% godišnje. Građanima je štednja bila i ostala glavno utočište od moguće nesigurnosti. Tome je svakako pomoglo i povećanje osiguranog iznosa na 400 tisuća kuna u jeku financijska krize.