Dvije godine krize na tržištu nekretnina donijele su probleme građevinskim tvrtkama, bankama i stambenim štedionicama, ali i državi, rekao je predsjednik Uprave Wustenrot stambene štedionice Zdravko Anđel na konferenciji za novinare održanoj u srijedu dodavši kako je u neprodanim stanovima zarobljeno od 10 do 12 milijardi kuna.

Stambene štedionice mogle bi ovoga trenutka plasirati još 2,5 milijardi kuna u kredite, rekao je Anđel. Veliki broj neprodanih stanova opterećuje prije svega građevinare jer ne mogu do likvidnih sredstava, banke jer im povećavaju rizične i loše plasmane, a država ostaje bez poreza zamrznutog u neprodanim stanovima, naglasio je Anđel. Na gubitku su i građani koji u sadašnjim prilikama ne mogu riješiti svoje stambene potrebe nego čekaju smanjenje cijena stanova i povoljnije uvjete kreditiranja.

Trenutačna je situacija loša za sve sudionike na tržištu, naglasio je predsjednik Uprave Wustenrot stambene štedionice. Zabrinut je i zato što nitko ne vidi izlaz iz takvog stanja. Stambene štedionice u Hrvatskoj imaju u fondu štednje oko 5,5 milijardi kuna, od čega su u kredite plasirane nešto manje od 3 milijarde, a ostatak nisu uspjeli usmjeriti u kreditiranje pa je novac uložen u državne obveznice. No, kako je kazao direktor Wustenrot stambene štedionice Ivan Ostojić, funkcija stambenih štedionica nije poslovanje na financijskom tržištu, odnosno kupnja uglavnom državnih obveznica koje doduše donose solidne prihode, nego stambeno kreditiranje uz fiksnu kamatu, što je i bila namjera prilikom pokretanja stambenih štedionica.

Vlada već dvije godine ne čini ništa kako bi se uloženo iz proračuna vratilo u poticanje stambene štednje. Kako bismo potaknuli rješavanje tog problema, odlučili smo od početka studenoga olakšati uvjete kreditiranja i produljiti rok otplate kredita sa 18 na 20 godina, rekao je Anđel, dodavši da su se na to odlučili kao društveno odgovorna tvrtka koja želi pridonijeti rješavanju gospodarske krize. Na to su se odlučili i zato što država iz proračuna izdvaja poticaje za stambenu štednju, a od toga sada nema nikakve koristi. Naime, kako je kreditiranje znatno smanjeno, nema priljeva novca od poreza na osnovi prodaje stanova.

Od kune uložene u poticanje stambene štednje država je prije krize u proračun na osnovi poreza dobivala 2,5 kuna, a s početkom krize to je izostalo. Predsjednik Uprave Wustenrot stambene štedionice kaže kako ih na ublažavanje uvjeta kreditiranja nisu natjerali poslovni razlozi - jer novu štednju ulažu u državne obveznice od kojih imaju dobru kamatu od 5,6 posto pa im ti plasmani nisu ni približno rizični kao krediti - nego su odlučili pokrenuti novi kreditni ciklus prije svega kako bi pomogli Vladi u izlasku iz krize. Anđel pritom ističe kako Wustenrot ima samo 0,5 posto rizičnih plasmana (onih koji kasne s plaćanjem kreditnih rata više od 90 dana), a banke 3,2 posto.