Iako se Zagreb smatra gospodarskim, kulturnim i političkim središtem zemlje, njegovi stanovnici nisu zbog toga sretniji od drugih regija Hrvatske, pokazuju podaci najnovijeg istraživanja Nacionalni indeks sreće (NIS) magazina Banka, Hendala i Allianza.

Gledajući prema regijama, stanovnici Zagreba su zapravo najnezadovoljniji građani Hrvatske, odnosno gotovo sve su komponente indeksa za Grad Zagreb u srpnju ispod razine zemlje, a većina njih na samom je dnu ljestvice. Samo se u jednom, ekološkoj svijesti (56 bodova), Zagrepčani izdvajaju iznad prosjeka. Zagrepčani su sa 63,1 bodom opće razine indeksa, uz regiju sjeverne Hrvatske, najmanje sretni građani, najlošijeg su emotivnog stanja (58,7 bodova), procjenjuju da im je standard života najniži (pristup životnim potrebama 57,2 boda), te su najnezadovoljniji osobnim razvojem i socijalnom okolinom (67,3 boda). Samo su Dalmatinci nezadovoljniji radnom okolinom od stanovnika Zagreba (71,8 bodova), pa je stoga je Grad Zagreb među najpesimističnijim regijama Hrvatske (59,9 bodova).

Sva slična istraživanja u svijetu pokazuju da kvalitativni pokazatelji uvijek prate smjer kvantitativnih, odnosno da rast bruto društvenog proizvoda prati i rast kvalitete života. No, istraživanje Nacionalnog indeksa sreće pokazuje da su stanovnici Zagreba izuzetak. Čak su i najnerazvijenije regije (Lika, Kordun i Banija) izrazile veći optimizam (69,8 bodova) u odnosu na Zagrepčane (59,9 bodova), koji svoju budućnost u sljedeće dvije godine najlošije procjenjuju.

Stoga se može zaključiti da iako je Grad Zagreb gospodarsko, kulturno i političko središte zemlje, s najvećim BDP-om po stanovniku, njegovi stanovnici nisu zbog toga sretniji od drugih. Upravo suprotno - oni su najnesretniji građani, proizlazi iz istraživanja. Pritom se u istrživanju napominje da kod ocjenjivanja sredina u kojima je najbolje živjeti osim prihodovne strane treba gledati i rashodovnu, prema kojoj su troškovi života u Zagrebu veći negoli npr. u Lici, na Kordunu i Baniji. Zagreb ima najveći prirez u državi, najskuplji najam stanova i parkiranje, velike cijene komunalnih usluga i vode, a posljednje poskupljenje vrtića izazvalo je ogromno nezadovoljstvo građana.

Veliko istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) iz 2008. godine pod nazivom Kvaliteta života u Hrvatskoj: regionalne nejednakosti pokazalo je da je Grad Zagreb, uz Istarsku i Primorsko-goransku te Splitsko-dalmatinsku županiju, imao najbolje rezultate životnog zadovoljstva i sreće, kao i optimizma prema budućnosti. To što se UNDP-ovo istraživanje toliko razlikuje od istraživanja NIS-a, i to samo kad je o Zagrebu riječ, znači da se u posljednje četiri godine život u hrvatskoj metropoli jako pogoršao, i to mnogo više nego u ostalim regijama.

Zanimljivo, procjena kvalitete života prema regijama pokazala je iznenađujući dobre rezultate za jednu od najnerazvijenijih hrvatskih regija - Liku, Kordun i Baniju, koja je, primjerice, u spomenutom UNDP-ovom izvješću mnogo lošije rangirana.