Godinama na marginama financijskog tržišta stambene bi štedionice mogle profitirati od burzovnih potresa, no paradoksalno – i od krize. Gubici na tržištu kapitala vratili su štednju iz dionica u banke i štedionice, a trenutačna nesigurnost – ponajviše zbog visine kamatnih stopa – mogla bi (re)aktualizirati popularnost stambenih štedionica koje jedine nude stambene kredite uz fiksnu kamatu. Iako ta štednja nikad nije dosegla svoj zamišljeni cilj (što zbog slabih navika štednje, što zbog u kreditnog buma), odluka države da smanji poticajna sredstva sa 25 na 15 posto zapravo je anulirala popularnost ovih financijskih posrednika. O tome kristalno govore brojke; iako je većina zaživjela prije jedanaest godina, današnjih pet štedionica drže 6,9 mlrd. kuna aktive ili manje od dva posto aktive bankarskog sustava.

Šaroliki rezultati
Ovogodišnji rezultati poslovanja prilično su šaroliki. Najveća, Prva stambena štedionica iz grupe Zagrebačke banke, u prvih pola godine ostvarila je 18,6 milijuna kuna bruto dobiti. Raiffeisen stambena štedionica, koja Prvu aktivom slijedi u stopu, ostvarila je gubitak od gotovo pola milijuna kuna. PBZ-ova štedionica, na tržištu prisutna od 2003., ostvarila je 6,4 milijuna kuna dobiti, dok su na začelju Wüstenrot sa 2,7 milijuna kuna te štedionica Hrvatske poštanske banke s dobiti od 109.000 kuna. Da situacija za stambene štedionice polako ide, nabolje govori činjenica da su čak tri prošlu godinu završile u minusu: gubitak Raiffeisenove štedionice premašio je 11,1 milijun kuna, HPB-ova je zabilježila 2,7 milijuna, a Wüstenrotova 782.000 kuna. Ovogodišnji gubitak u Raiffeisenu objašnjavaju činjenicom da štedionica “većinu svoje imovine ima investiranu u državne obveznice rapoređene u portfelj koji se vrednuje po fer vrijednosti”, odnosno da se cijena obveznica usklađuje s dnevnim tržišnim cijenama. “Operativni rezultat, bez vrijednosnog usklađenja, u prvih šest mjeseci je pozitivan za približno tri milijuna kuna”, napominju u RSŠ.

Sve popularnije
“Popularnost stambene štednje u posljednjih godinu dana je porasla, što potvrđuje ukupan rezultat i prednosti stambene štednje u odnosu na druge oblike ulaganja”, kažu u Raiffeisenu. Godišnje se u prosjeku sklopi oko 25.000 novih ugovora čija je ciljana vrijednost između 7000 i 10.000 eura. U Prvoj stambenoj štedionici kažu da se štediše najčešće odlučuju na štednju s ugovornih 10.000 eura jer time u prvoj godini na uplaćenih 5000 kuna dobivaju maksimalnih 750 kuna poticaja, čemu kad se zbroji kamatna stopa na štednju, efektivna kamata iznosi oko sedam posto godišnje. Osim poticajnih sredstava i činjenice da država osigurava depozite do 400.000 kuna, što je daleko ispod najviših uloga, nakon isteka ugovorenih rokova štedionice jedine nude mogućnost stambenoga kreditiranja uz fiksnu kamatnu stopu. Unatoč usporavanju sta-mbenoga kreditiranja u 2009. (samo Wüstenrot je do kraja srpnja odobrio gotovo 40 posto manje kredita nego prije godinu dana), HNB do kraja godine očekuje da će banke zbog posrnulih građevinara, koje su obilno financirale, preferirati upravo stambene kredite. Promijenjene štedne navike i fiksna kamatna stopa na kredite aduti su kojima bi stambena štednja mogla iznova dobiti na važnosti.

Statistika
Pad aktive štedionica
Kao i banke, i stambene štedionice postrožile su uvjete za odobravanje kredita, ponajviše kod učešća vlastitih sredstava. Tržišna situacija štedionicama ide u prilog jer su banke smanjile tempo odobravanja stambenih kredita, no i potražnja je drastično pala. U prvih pola godine aktiva svih stambenih štedionica smanjena je 5,25 posto, podaci su Hrvatske narodne banke.