Stabilizacija javnih financija kao preduvjet dizanja državnog rejtinga, sređivanje zemljišnih knjiga kao preduvjet uvođenja poreza na nekretnine, dugo razdoblje do uvođenje eura, sličan pogled na rješavanje nekretnina u državnom vlasništvu... samo su neka od zajedničkih stajališta koje su u četvrtak na okruglom stolu "Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje državnom imovinom" iskazali predstavnici dvije najveće hrvatske stranke - HDZ-a i SDP-a.   

Tijekom prvog iz serije okruglih stolova  u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Hanza Medie, predstavnici HDZ-a Tomislav Ćorić i SDP-a Boris Lalovac kazali su da do uvođenja eura neće doći tako brzo, po Lalovcu ne prije 2021. godine, po Ćoriću tek u sljedećih sedam, osam godina.

Nadalje, iako se HDZ po svojem predizbornom programu zalaže za uvođenje poreza na nekretnine, Ćorić je rekao kako do toga neće doći dok se ne srede zemljišne knjige, a to je, ocijenio je, pozamašan posao koji će njegova stranka, ako dobije izbore, nastojati riješiti u predstojećem mandatu.

"Predstoji nam sređivanje zemljišnih knjiga, a komunalna bi se naknada modificirala prelaskom u porez na nekretnine, s tim da će opterećenje za najveći dio stanovništva ostati isto", kazao je Ćorić, dodavši da će od tih planova biti izuzeti vlasnici samo jedne nekretnine.

S druge strane, bitno veće poreze plaćali bi vlasnici više nekretnina. "Pazit ćemo da porezom na nekretnine ili novom komunalnom naknadom ne naštetimo najvećem broju građana", rekao je Ćorić. 

Lalovac je rekao da je uvođenje poreza na nekretnine težak i zahtjevan posao, pa zbog toga SDP u predstojećem mandatu i ne kalkulira s uvođenjem tog poreza. Kako tvrdi, zbog brojnih tehničkih pretpostavki, zemljišne knjige neće se stići riješiti u jednom mandatu. Zbog nesređenih zemljišnih knjiga Hrvatska, po nekim proračunima, godišnje gubi od pet do deset milijardi kuna, čulo se na okruglom stolu.

I on i Lalovac naveli su važnost fiskalne konsolidacije, jer dolazi iznimno teška godina, kao i važnost političke stabilnosti.

Vezano uz upravljanje državnom imovinom, Ćorić je kazao da bi poljoprivredna zemljišta dao na upravljanje lokalnim jedinicama, a veliki potencijal za ulaganja vidi u napuštenim vojnim objektima. Dio poduzeća od strateškog značaja - šume, ceste, vode i sl. - HDZ bi ostavio u državnom vlasništvu, za sve ostalo tražio bi kupce.

Lalovac se po tom pitanju složio sa Ćorićem, dodavši kako je problem i u tome što postoji velik broj objekata koji su u vlasništvu lokalnih uprava. "Mislim da ćemo se svi skupa složiti kako je država u proteklih 25 godina bila loš gospodar", naveo je Lalovac.

Po Lalovcu, fiskalna je konsolidacija top tema i Hrvatske ali i Europske unije. Kazao je kako je hrvatska nesreća da ima velik udio kamata u ukupnim rashodima. Zalaže se za ostvarivanje primarnog suficita i stabilizaciju javnih financija.

Početak stabiliziranja javnih financija, i paralelno gospodarski rast koji  je započeo prošle godine, po Ćoriću su Hrvatsku su spasili od daljnjeg pada kreditnog rejtinga.

"Ne smijemo, međutim, ostati na ovoj razini kreditnog rejtinga. Moramo učiniti sve da se on poveća, a to zahtijeva stabilne javne financije i gospodarski rast", izjavio je Ćorić, koji ističe i da novac u budućnosti treba racionalnije trošiti. Po njemu, najvažnije je pronaći način da se u budućnosti zaposli što više ljudi.

Obećane porezne promjene

Po Ćorićevim riječima, HDZ bi sve porezne promjene uveo u prvim mjesecima 2017., a PDV bi mijenjali u 2018. godini.

HDZ planira smanjiti porez na dobit sa 20 na 18 posto, a za određene skupine sa 20 na 12 posto, jer, kaže Ćorić, Hrvatska sada ima najvišu stopu poreza na dobit od svih zemalja u okruženju. Smanjenjem poreza na dobit, istaknuo je, poduzetnicima se šalje jasan signal da dio svoje dobiti potroše na nešto drugo, HDZ se nada u reinvestiranje.

Rasterećenjem dijela poreza na dohodak, nadalje, ide se na dizanje životnog standarda građana. U HDZ-u su svjesni i da stopa PDV od 25 posto mora ′ići dolje′, no Ćorić je ustvrdio da svako smanjenje PDV-a za jedan postotni bod znači i smanjenje proračunskih prihoda za 1,5 milijardi kuna.

Prema riječima Lalovca, SDP zasad ne bi dirao u opću stopu PDV-a, već veći naglasak stavlja na porezno rasterećenje rada. Povećavali bi neoporezivi dio dohotka, i to na 3.000 kuna sa sadašnjih 2.600 te bi "preroštali" porezne razrede, kako bi najveći dio građana plaćao manji porez, čime bi im ostalo više novca za potrošnju.  

"Ljudi koji se nalaze u poreznom razredu od 40 posto uglavnom su visoko obrazovani mladi ljudi, zaposleni u izvozno orijentiranim industrijama. Moramo poraditi na tome da mladi ljudi ne odlaze zbog tog, po meni, kaznenog poreza, i jer ne nudimo uslugu kvalitete javne uprave za tih 40 posto", rekao je predstavnik SDP-a Lalovac.

Hrvoje Zgombić iz tvrtke Zgombić i partneri smatra kako su visoki aktualni porezi i neizdrživi porezni teret uništili srednji sloj, obrtnike, ali i cijele hrvatske regije poput njegove Slavonije, te ustvrdio da ljudi i tvrtke odlaze iz Hrvatske zbog previsokih poreza.