Stanković kao primjer navodi kako u Hrvatskoj nema nijednog lijeka Galenike, a Hemofarm je zastupljen sa svega tri lijeka, dok u Sloveniji ta vršačka tvornica, inače u vlasništvu njemačke kompanije Stada, prodaje četiri svoja proizvoda. Obje srpske tvornice, koje su najveći proizvođači lijekova, bilježe gubitke pa spas traže u većem plasmanu u regiji. Prema Stankovićevoj ocjeni srpska farmaceutska industrija je u neravnopravnom položaju u odnosu na proizvođače lijekova iz bivših republika SFRJ. Iz Hrvatske se na srpskom tržištu prodaju 103, iz Slovenije 214, Makedonije 99, BiH 35 te Crne Gore 15 različitih lijekova.

Od 3664 registrirana lijeka koja se izdaju na recept 2493 su proizvedena u inozemstvu tako da su srpske tvornice izložene velikoj konkurenciji, dok su im istodobno zatvorena vrata za plasman njihovih proizvoda u regiji. Apelu ministra zdravstva pridružio se i Miloš Bugarin, predsjednik Privredne komore Srbije (PKS), tvrdnjom da se loše stanje u farmaceutskom sektoru negativno zrcali na ukupno domaće tržište. Zato će se PKS založiti za poboljšanje uvjeta u tom sektoru. Predstavnici Grupacije veledrogerija i proizvođača medikamenata pri PKS-u predložili su niz mjera za poboljšanje uvjeta na tržištu lijekova, među kojima je uvršten i rebalans proračuna Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje radi preusmjeravanja dijela novca za kupnju lijekova koje proizvode srpske tvornice.

Srpsko tržište lijekova izloženo je velikoj konkurenciji, a nije imuno ni na koruptivne poteze stranih kompanija koje liječnicima daju mito kako bi pacijentima prepisali njihove lijekove. Kriminalistička služba pri Ministarstvu unutarnjih poslova podnijela je kaznene prijave protiv šest inozemnih kompanija za koje je utvrdila da su njihovi predstavnici davali mito liječnicima. Nakon temeljite istrage uhićeno je više liječnika Republičkoga onkološkog instituta i predstavnika inozemnih kompanija od kojih su neki priznali da su davali mito. Kaznene prijave podnesene su protiv farmaceutskih kompanija Rochea, Farmaswissa, Astre Zeneca, Actavisa i Sanofi Aventisa za koje postoji utemeljena sumnja da su njihovi predstavnici davali mito liječnicima. Farmaceuti protiv kojih su podnesene kaznene prijave još se nisu oglasili.

Prema postojećem zakonu za kazneno djelo davanja mita i nezakonito stečene dobiti predviđene su višemilijunske sankcije, a ne isključuje se ni mogućnost zabrane prodaje proizvoda. U priopćenju Službe protiv organiziranoga kriminala navodi se da su predstavnici spomenutih kompanija zaključivali fiktivne ugovore o autorskim djelima pojedinih liječnika na temelju kojih im su isplaćivani visoki honorari.

Samo da je zarada
U tijeku je suđenje liječnicima onkološkog instituta, a sudi se liječnicima zdravstvenih centara iz Niša, Kragujevca i Sremske Kamenice. Optuženi su za primanje mita jer su pacijentima oboljelim od teške bolesti prepisivali citostatike proizvedene u inozemnim tvrtkama, i to u većim količinama od potrebnih.