Prema podatcima Privredne komore Srbije (PKS), ulaganja srbijanskih poduzeća u Hrvatsku iznose svega 80 tisuća eura, dok je kapital hrvatskih poduzeća uložen u Srbiju vrijedan 330 milijuna eura. U predstavništvu Hrvatske gospodarske komore u Beogradu raspolažu s podatkom Hrvatske narodne banke prema kojem visina uloženog srbijanskog kapitala u Hrvatsku iznosi 130 milijuna eura. Iz podataka hrvatske središnje banke ne vidi se koje su srbijanske tvrtke uložile kapital pa se pretpostavlja da je najvećim dijelom išao putem inozemnih investicijskih fondova iza kojih stoje pojedini srbijanski tajkuni. Osim Miškovića, za ulaganje u Hrvatsku veliko zanimanje pokazuje Željko Mitrović, vlasnik TV Pinka, koji kani osnovati balkanski CNN, a kapital ulaže i u marine na Jadranu. U svakom slučaju, postoji nesrazmjeran odnos uloženog kapitala zbog čega u srbijanskim gospodarstvenim krugovima i Ministarstvu za ekonomiju i regionalni razvoj vlada uvjerenje kako su hrvatska vrata za veću nazočnost srbijanskog kapitala prilično zatvorena. Takav dojam osobito je povećan nakon višekratnih neuspjelih nastojanja Miroslava Miškovića, vlasnika Delte, najveće privatne kompanije, da uđe na tržište Hrvatske i poništenja natječaja o prodaji Karlovačke mljekare zbog dvojbi da iza Danube foodsa stoji srbijanski kapital.
Posredovanje države
Mišković uporno pritišće srbijansku vlast da posreduje u većem otvaranju Hrvatske za ulaganje kapitala iz te države. Kompaniji Delta, čiji vlasnik raspolaže imovinom vrijednom milijardu dolara, Srbija je postala pretijesna pa Mišković nastoji proširiti poslovanje u regiji. Pod njegovim utjecajem Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja, najavio je skori dolazak srbijanskih gospodarstvenika radi prošrivanja ekonomske suradnje. Dinkić je obećao Miškoviću kako će se založiti i za prodaju njegove Gala vode na slovenskom tržište. Osim srbijanskih tajkuna, prema čijem kapitalu postoji averzija zbog dvojbi o načinu na koji je stečen, ostali dio gospodarstva oskudijeva u financijskom kapitalu, tako da njegov razvoj ovisi o inozemnim ulaganjima. Zbog toga su financijski potencijali Srbije za ulaganja u druge zemlje veoma skromni. Postoji uvjerenje da se nesrazmjeran odnos uloženog kapitala na relaciji Hrvatska - Srbija koristi i za pritisak na vlast da smanji dolazak hrvatskih poduzeća radi održavanja monopola pojedinih domaćih tvrtki. Srbija nema domaću poslovnu banku putem koje bi financirala kako razvoj pojedinih poduzeća, tako i njihov nastup na inozemna tržišta. U Komercijalnu banku, koja je jedina od većih banaka ostala u većinskom državnom vlasništvu, ušla je Europska banka za obnovu i razvoj sa 25 posto vlasništva. Najveće ulaganje izvan Srbije ima zasad Telekom, koji je u Telekom Republike Srpske uložio 646 milijuna eura. Vanjskotrgovačka razmjena između Srbije i Hrvatske približila se iznosu od 600 milijuna eura, što je destetorostruko više nego prije sedam godina kada su, nakon rušenja Miloševićeva režima, gospodarstvenici iz Hrvatske bili prvi koji su posjetili Beograd. Hrvatski izvoz u Srbiju veći je za oko 70 milijuna eura. Metalski kompleks koji je bio vodeća gospodarska djelatnost u Srbiji i koji je dobar dio proizvodnje (automobile, motore za brodogradnju i drugo) u vrijeme zajedničke države plasirao u Hrvatsku, gotovo je posve uništen u vrijeme sankcija i hiperinflacije. Srbijanske vlasti sada nastoje prodati ono što je od njega ostalo, ali najvećem broju tvrtki prijeti stečaj i likvidacija.
Deset predstavništava
Prema podatcima PKS-a, desetak srbijanskih tvrtki ima predstavništva u Hrvatskoj, poput Komercijalne banke, kompanije Invej, Targeta, Arme iz Bača, Avala-ada, Comtrade, Frigotrema. Comtrade je nedavno otvorio IT centar u Zagrebu u kojega, prema kazivanju vlasnika Veselina Jevrosimovića, kani uložiti 10 milijuna eura, a Delta, u suradnji s britanskim lancem Costa coffee, uložit će četiri milijuna eura u gradnju lanca kafića u Hrvatsku. Na posljednjem održanom Zagrebačkom velesajmu iz Srbije je sudjelovalo 10 poduzeća koja su zainteresirana za plasman svojih proizvoda na hrvatsko tržište. Na prvih 10 mjesta među stotinu najuspješnijih srbijanskih tvrtki nalaze se Tvornica duhana Niš, YU US steel, Delta, cementara Lafarge, Invej, Telenor, Telekom, Tarket, Tetrapak, Mesna industrija Matijević, MK komerc, Coca-Cola, Dijamant, Holcim i Hemofarm. Među dobro stojećim poduzećima nalaze se još pirotski Tigar, beogradski Energoprojekt i Sojaprotein iz Novog Bečeja, ali ta poduzeća su zaokupljena prikupljanjem sredstava za vlastiti razvoj. Dokapitalizaciju obavljaju putem emitiranja dionica, što ih prodaju na Beogradskoj burzi. U srbijanskim gospodarskim krugovima prevladava uvjerenje kako je realnije podizati ekonomsku suradnju dviju zemalja na otvaranju tržišta za plasman robe nego što je Srbija u stanju ulaganjem kapitala postići ravnotežu na relaciji Zagreb - Beograd.