Osim u gradnji plinovoda, ruske kompanije bit će angažirane i na skladišta plina. Srbija ulazi s Rusijom u realizaciji velikih planova što se odnose na energetski sektor i još nekoliko drugih oblasti. Ministar za energetiku Aleksandar Popović vratio se iz Moskve s "punom košarom" projekata što ih ruske tvrtke vlastitim kapitalom trebaju realizirati u Srbiji.Glavni posao odnosi se na gradnju transnacionalnog plinovoda kroz Srbiju, gradnju kojega će ruska kompanija Gazprom financirati vlastitim sredstvima. Riječ je o projektu vrijednom milijardu dolara. Osim toga, Srbija od ruskih tvrtki traži da se angažiraju u gradnji plinovoda od granice s Bugarskom do Niša kako bi osigurala opskrbu plinom lokalnu plinovodnu mrežu. Popović je ruskoj strani ukazao na potrebu većeg uvoza plina jer je potrošnja tog emergenta u porastu. Ruski plin je potreban i kao pogonsko gorivo za planiranu gradnju termoelektrane. Oko tri desetljeća u Srbiji nije sagrađen niti jedan novi objekt za proizvodnju struje, što zemlju dovodi u opasnost da uskoro bude uvozno ovisna iako je godinama bila izvoznik električne energije. Osim transnacionalnog plinovoda, ruske kompanije bit će anagžirane u gradnji skladišta plina u Banatskom Dvoru. Razrađen je sustav prema kojemu bi, u pogledu kapaciteta, to skladište bilo europski rezervoar plina. Ruska kompanija Inter Rao zainteresirana je za ulaganje sredstava u završetak termoelektrane Kolubara B snage 700 megawata za što zanimanje pokazuje i češka kompanija ČEZ. S obzirom na intenziviranu poslovnu suradnju dviju zemalja, ruska kompanija je bliža da dobije taj posao. Energetski sektor nije jedina oblast u kojoj je planirano proširenje srpsko-ruske poslovne suradnje. U dosadašnjim kontaktima visokih državnih dužnosnika ruska strana pokazala je zanimanje za metalski kompleks, turizam i bankarstvo. Ruski biznismen Oleg Deripaska poslao je pismo srbijanskom ministarskom kabinetu u kome pokazuje zainteresiranost za kupnju RTB Bor. Prošlog petka Deripaska je u Beogradu o tome razgovarao s premijerom Vojislavom Koštunicom, koji je naklonjen većem ulaganju ruskog kapitala u Srbiju.
U vladinim redovima postoje razmimoilaženja o privatizaciji RTB-a Bor. Premijer Koštunica, zajedno s ministrima iz svoje stranke, smatra da je najpogodnije objaviti novi natječaj o prodaji RTB Bor. Time bi se omogućilo Olegu Deripaski da njegova kompanija Bizik element konkurira za kupnju RTB-a Bor. Na drugoj strani, Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja smatra da bi objavljivanje novog natječaja bilo štetno za RTB Bor, koji, zbog visokih dugova i teškoća u održavanju niskog inteziteta proizvodnje nije u stanju čekati obnovu privatizacijskog postupka. Dinkić se zalaže da se prodaja RTB-a Bor ponudi konzorciju East point Zorana Drakulića i londonskog investicijskog fonda ORN, kao drugoplasiranom na natječaju što je objavljen još u rujnu 2006. godine. Konzorcij je ponudio 340 milijuna dolara, odnosno gotovo 75 milijuna dolara više od početne cijene, a 60 milijuna dolara manje od rumunjske kompanije Cuprom, koja se povukla iz posla. Na objavljenom natječaju sudjelovala je i jedna od kompanija u vlasništvu Olega Deripaske, ali je izbjegla dati konačnu ponudu objašnjavajući taj potez najasnoćama što se odnose na ulaganja u zaštitu okoliša. Izjašnjavanje vlade o privatizaciji RTB-a Bor više je puta odgađano, što u javnosti stvara dojam o neslaganju u njezinim redovima. Prividna skladnost pokrivena je zalaganjem da se u privatizaciji RTB Bor više pozornosti posveti zaštiti okoliša, te da se ispita je li zakonski moguće ponudu dati drugoplasiranom ponuđaču ili treba objaviti novi natječaj nakon što je Cuprom odustao od kupnje.