Mlađan Dinkić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, na dobrom je putu da nađe zajednički jezik sa sindikatima javnih poduzeća o podjeli besplatnih dionica. Njegovo Ministarstvo izradilo je prijedlog zakona prema kojem se 15 posto kapitala javnih poduzeća treba podijeliti građanima u obliku besplatnih dionica, dok bi zaposleni u njima dobili 2,5 posto. Prema drugoj varijanti, zaposleni se umjesto besplatnih dionica mogu odlučiti za podjelu bonusa prema kojem bi za svaku godinu radnog staža dobili najmanje po 200 eura. Bonus nije jednak za svaku kompaniju. Tako bi za Elektroprivredu iznosio 200, za NIS 100, Telekom 160, Galeniku 17, JAT Airways 11, te Aerodrom "Nikola Tesla" četiri milijuna eura. Bonus bi se isplatio odmah nakon obavljene privatizacije poduzeća. Predstavnici sindikata zatražili su vrijeme za razmišljanje kako bi odlučili što je za zaposlene bolje, ali su izjavili da je nova Dinkićeva ponuda povoljnija od prethodne zbog koje je u više javnih poduzeća održan štrajk upozorenja. Zaposleni su smatrali da trebaju dobiti više nego građani koji ne rade u spomenutim kompanijama. Prema prvobitnoj varijanti, zaposleni su, kao i građani, trebali dobiti 15 posto u dionicama, što je za njih bilo neprihvatljivo.
Prema novom prijedlogu, zaposleni bi u prosjeku mogli računati na "kolač" vrijedan oko pet tisuća eura, dok bi ostali građani dobili na ime besplatnih dionica, prema računu što ga je sačinilo Ministarstvo, oko tisuću eura. Pravo na besplatne dionice imaju svi punoljetni građani koji nisu po nekoj drugoj osnovi dobili dio kapitala poduzeća u kojima su zaposleni ili su nekada radili. Osim zaposlenih u državnoj administraciji, obrazovanju, zdravstvu, vojsci, policiji i drugim društvenim djelatnostima, na besplatne dionice mogu računati i studenti. Iako će zaposleni u javnim poduzećima dobiti više od građana, to nije ni približno iznosima koje su dobili zaposleni u dobrostojećim kompanijama koje su prošle kroz proces privatizacije. Tako su zaposleni u duhanskoj industriji, cementarama, pivovarama, koncernu Hemofarm, novinskoj kući Novosti i još nekim poduzećima inkasirali po nekoliko desetaka tisuća eura, a bilo je i takvih koji su dobili više od sto tisuća eura. To je bilo moguće, jer je način privatizacije dosad bio tri puta mijenjan. Najbolje su prošli oni koji su, prema prvobitnom zakonu, imali pravo vlasništva na 60 posto kapitala poduzeća u kojima su zaposleni, tako da su mali dioničari bili većinski vlasnici. Najveći broj njih je dobivene novce uložio u nekretnine procijenivši kako je isplativija renta od ulaganja u proizvodne i druge poslove. Predloženu koncepciju Ministarstva treba odobriti vlada, prije nego se Zakon uputi parlamentu na usvajanje. Građani koji budu dobili besplatne dionice, kojih, prema neslužbenoj procjeni ima oko četiri milijuna, moći će slobodno raspolagati dionicama nakon što bude utvrđena njihova tržišna vrijednost. Vlada namjerava iznijeti dionice pojedinih poduzeća na burzu u obliku inicijalne ponude, s tim što će kupnja biti ograničena na pet tisuća eura. Na taj način kani se spriječiti da domaći tajkuni ili veliki burzovni "igrači" ne budu jedini kupci takvih dionica.
Privatizacija započinje u proljeće iduće godine
Objavljivanje natječaja o privatizaciji poduzeća može se očekivati na proljeće 2008. godine. Prvi će startati NIS i JAT, a koncem iste godine bit će podijeljene i dionice Telekoma. Prema objašnjenju Dinkića, podjela dionica Galenike u kojoj je država vratila vlasništvo kojeg je svojedobno imao Milan Panić, američki biznismen srpskoga porijekla, obavit će se u prvom, beogradskog aerodroma u trećem tromjesečju 2009. godine, a Elektroprivrede početkom 2010. godine.