Kreditni rizik, odnosno rizik da klijent prestane s urednom otplatom kreditnih obveza, predstavlja najznačajniji rizik kojem su banke u Hrvatskoj izravno izložene poruka je prvog izvješća HNB-a o financijskoj stabilnosti u sklopu kojega je napravljen i prvi stres-test koji je simulirao kako bi sustav reagirao kad bi došlo do iznenadnog zastoja u priljevu kapitala iz inozemstva.

Iako se od 2001. godine udio loših kredita smanjuje, kod trgovačkih društva njih je krajem 2007. godine bilo 7,3 posto, a kod stanovništva 3,7 posto. Studija otkriva da bi šok scenarij povećao udio loših kredita za 116 posto, što bi smanjilo adekvatnost kapitala bankarskog sustava za 2,3 postotna boda. Umjesto dosadašnjih 15,4 posto, nakon šokova bi adekvatnost kapitala bankarskog sustava pala na 13,1 posto, što je, dodaju, još uvijek znatno iznad minimalno propisanih 10 posto.

No 13 bankara palo bi ispod propisanog minimuma, a jedna od njih, najlošije kapitalizirana spustila bi se na 4,9 posto. Stopa adekvatnosti kapitala banaka koje posjeduju oko 31 posto imovine bankarskog sektora pala bi ispod 10 posto, a banaka koji posjeduju oko 6 posto imovine ispod 8 posto. Te banke ne bi propale, već bi morale povećati kapital, rekao je Miljenović koji je najavio da će slične analize s malo vjerojatnim, ali ne i nemogućim scenarijem, objavljivati dva puta godišnje.

Kako banke imaju ključnu ulogu u financiranju ekonomije, pad kredita odrazio bi se na zastoj cjelokupnog gospodarstva.Simulirani scenarij uz pretpostavljeni vanjski šok proizveo bi realni pad BDP-a od 2 posto i deprecijaciju nominalnog tečaja kune prema euru za 10 posto, nasuprot njegovoj pretpostavljenoj stabilnosti u temeljnom scenariju.