Kompanije u Splitu bilježe niz blokada, štrajkova i međusobnih dugova. U Konstruktoru je, primjerice, obustavljen rad i nisu isplaćene posljednje tri plaće, a sa 1500 zaposlenih od prošlog je ljeta u blokadi.

Spaladium Areni isključena je struja zbog dugova i račun je u blokadi. Uvidom u poslovanje Brodosplita samoborska tvrtka DIV utvrdila da je ukupan gubitak splitskog škvera u posljednje dvije godine narastao za 1,2 milijarde kuna. Treba spomenuti i nove projekte u Splitu, koji su najavljivani na sva zvona, primjerice gradnju prodajnog centra Tulipan grupe na Mejašima ili Kerumove projekte, Marjan Hilton, zapadnu obalu i hotel na Bačvicama. No na gradilištima na Mejašima i Bačvicama trenutačno se ne radi, a na zapadnoj obali gradske luke iznimno malo. Sve sugerira da je ekonomska stagnacija u radikalnoj fazi, nalik na strmoglav pad.

Intervencija politike

Posebno je zanimljiv slučaj Spaladium Arene. O isplativosti gradnje nove dvorane dio medija i javnosti upozoravao je još prije početka gradnje. To se naposljetku pokazalo točnim; golema dvorana nije isplativa, događanja nisu dovoljno kvalitetna i sporadična, a druga faza gradnje velike podzemne garaže, prodajnog centra i poslovnog tornja, čini se, nikada neće biti realizirana.

Gradonačelnik Splita Željko Kerum je projekt, koji je otvoreno kritizirao još prije početka gradnje, dolaskom na čelo grada naslijedio i tolerirao gotovo tri godine. Sada, kada je situacija posve loša, odlučio je predložiti rješenje koje iznova podrazumijeva političku intervenciju.

Predložena transakcija predviđa napuštanje originalnog projekta. Umjesto tornja i prodajnog centra kojih je u Splitu definitivno previše predviđa se gradnja i preseljenje državnih institucija, primjerice Općinskog suda, te gradske administracije iz sadašnje zgrade Banovine. Podsjetimo da je selidba Općinskog suda na Dračevac i vraćanje u grad skandal sam po sebi. Nije nezanimljiv ni budući scenarij sa zgradom Banovine na prestižnoj lokaciji u gradskoj luci.

Prijepis zemlje

Takav plan koji je predložio Željko Kerum djelomično bi riješio problem, no za realizaciju treba dogovor s Vladom. Naposljetku, to ne bi riješilo osnovni problem, a to je neisplativost dvorane koja se neće moći samostalno financirati.

Ako budu surađivali Grad i Vlada na tom projektu, prva stuba bila bi prijepis 12.000 četvornih metara iz državnog vlasništva u gradsko. Nakon toga trebao bi uslijediti dogovor između Vlade RH, Grada Splita, tvrtki koje su sudjelovale u projektu Konstruktor, IGH, Dalekovod, te najvažnijeg partnera banaka. Drugi bi scenarij bio da Grad aktivira jamstva i prava u tom projektu, što bi uzrokovalo bankrot tvrtki Konstruktor, IGH i Dalekovod.

Treba uzeti u obzir i činjenicu da su ratna luka Lora i Brodosplit strateški resursi koji tek trebaju biti definirani. Lora je zasad ratna luka koja je uključena u buduće planove NATO-a, no još se ne zna koliko dugo i u kojem obliku, a slučaj Brodosplit tek će se razriješiti ovih dana.