Tijekom travnja zabilježeno je intenziviranje međunarodne trgovine, ali ponovno i razmjerno snažan, dvoznamenkasti rast robnog izvoza. Prema posljednjim podacima DZS-a tijekom travnja Hrvatska je izvezla robe u vrijednosti od preko 921 milijuna eura, što predstavlja godišnji rast od čak 34,4%. Istovremeno, uvoz i dalje ostvaruje skromne stope rata, 2,3% na godišnjoj razini. Brži rast izvoza od uvoza povoljno je utjecao na rast pokrivenosti uvoza izvozom koja je tijekom travnja iznosila 71,7%. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom spustio se na363 milijuna eura (godišnji pad od 36,3%).

Promatrane promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni u kunskoj protuvrijednosti su nešto izraženije, a posljedica su tečajnih kretanja, odnosno slabljenja kune u odnosu na euro. Vrijednost robnog izvoza od 6,8 milijarde kuna viša je za čak 36,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, dok je uvoz s godišnjim rastom od 4% iznosio 9,5 milijardi kuna. I u euro i u kunskim iznosima stope rasta izvoza u prva četiri mjeseca bile su više od stope rasta uvoza (9% naspram 3,5% u kunskim te 7,3% naspram pada uvoza od 2%). Analizom prema djelatnostima, prerađivačka industrija (koja u ukupnoj robnoj razmjeni sudjeluje s gotovo 90%) odražava povoljne trendova hrvatske robne razmjene. Naime, u prva četiri mjeseca izvoz prerađivačke industrije porastao je 7,1%, dok je uvoz pao za 3% na godišnjoj razini (euro iznosi). Najznačajnije izvozne djelatnosti u prva četiri mjeseca bile su djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (vrijednosti 479 milijuna eura uz godišnji rast od 3,7%), djelatnost proizvodnje koksa i naftnih derivata (258,6 milijuna eura s rastom od 23,2%) te proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (207 milijuna eura i rastom od 26,4%). S obzirom na zemlju porijekla Hrvatskoj su i u prva četiri mjeseca najvažniji trgovinski partneri iz Italije, Njemačke i Bosne i Hercegovine, a više od 60% razmjene odvija se s članicama Europske unije (dominantno sa državama stare Europe budući da na razmjenu s državama srednje Europe otpada nešto više od 13% ukupne vrijednosti robne razmjene).

U preostalom dijelu godine očekujemo nastavak rasta izvoza, ali i uvoza roba. Iako će značajniji oporavak uvoznih aktivnosti ograničavati slaba domaća potražnja, blagi rast robnog uvoza koji očekujemo u odnosu na 2010. vidimo prvenstveno pod utjecajem baznog učinka i rastućih cijena sirovina. S druge strane, ograničena struktura, niska konkurentnost i razmjerno visoka baza ograničavat će značajniji rast izvoza. Pozitivan neto efekt snažnijeg rasta izvoza od uvoza ove će godine biti manje izražen nego prošle jer će se razlika između rasta izvoza i uvoza smanjivati, međutim ipak bi trebala povoljno djelovati na kretanje BDP-a i tekućeg računa bilance plaćanja u 2011. godine.