Posljednji podaci DZS-a za kolovoz pokazali su nastavak pada zaposlenosti u industriji na godišnjoj razini uz gotovo nezamjetan rast na mjesečnoj razini. Tijekom kolovoza je u industriji bilo zaposleno ukupno 242,7 milijuna radnika, što je 4,6% manje nego u kolovozu 2009. Iako je godišnji pad zaposlenosti u industriji zamjetno niži nego prethodne godine (kada je prosječan godišnji pad zaposlenosti u industriji iznosio 10,8%), stope pada u kolovozu i dalje su razmjerno visoke, a ublažavanje negativnih trendova prvenstveno je posljedica baznog učinka. Prema NKD klasifikaciji padu ukupne zaposlenosti najviše je pridonio pad u prerađivačkoj industriji koja ima dominantan udio u ukupnoj industrijskoj zaposlenosti (89,8%).

U promatranom je sektoru tijekom kolovoza bilo 6,9% manje zaposlenih nego istog mjeseca prošle godine. Kumulativno gledano u prvih osam ovogodišnjih mjeseci u industriji je bilo zaposleno 7,8% manje osoba nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Najveći pad zaposlenosti pritom je zabilježen u prerađivačkom sektoru (-6,9%), unutar kojeg su najviše stope pada zabilježene kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (-26,4%), proizvodnji metala (-22,4%) te proizvodnji tekstila (-18,6%).

Proizvodnost rada u industriji, izračunata kao odnos indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje te indeksa broja zaposlenih u industriji od početka godine do kraja izvještajnog mjeseca, nastavlja rasti po relativno visokim stopama. U razdoblju od siječnja do kolovoza, a u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, proizvodnost rada u industriji porasla je za 6,4 posto. Naime, razmjerno visok rast proizvodnosti rada očekivano je rezultat relativno snažnijeg pada zaposlenosti u industriji od pada industrijske proizvodnje. Promatrajući prema područjima NKD-a, najveći utjecaj na rast ukupne proizvodnosti rada u industriji imao je rast proizvodnosti u prerađivačkom sektoru (+6,3%).

Osim toga, očekivano je u djelatnostima kod kojih je zabilježen najsnažniji pad zaposlenosti zabilježen i najsnažniji rast proizvodnosti. Kod proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka je tako primjerice proizvodnost rada porasla za visokih 92,1 posto. Kod proizvodnje tekstila i proizvodnje metala rast proizvodnosti bio je nešto slabiji te iznosio 37,2% odnosno 35,2 posto. Od preostalih kategorija NKD-a uz rast u prerađivačkoj industriji, rast proizvodnosti zabilježen je i u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom (+7,2%), dok je jedino kod rudarstva i vađenja zabilježen pad.