Nakon rasta u siječnju vanjski dug Republike Hrvatske (obuhvaća dug banaka, ostalih sektora, inozemna izravna ulaganja, dug države i središnje banke) na kraju veljače zabilježio je smanjenje te iznosi 39,2 milijarde eura. Pad vanjskog duga (760 milijuna eura na mjesečnoj razini) dominantno je posljedica smanjenje dugova države i banaka prema inozemnim vjerovnicima. Dug banaka spušten je za 427 milijuna eura na 10 milijardi eura.

Mjere središnje banke o smanjivanju stope minimalno potrebnih deviznih potraživanja omogućile su bankama raspolaganje s 2,1 milijardom eura, a koje su one iskoristile za vraćanje dospjelih uglavnom kratkoročnih obveza. Inozemni dug države smanjen je dominantno otplatom euroobveznice iz 2002. godine (500 milijuna eura), pa su ukupne obveze prema inozemnim vjerovnicima krajem veljače iznosile 3,6 milijardi eura.

Uz izravna ulaganja (koja su dosegnula 5,3 milijarde eura), ostali sektori odnosno nefinancijska trgovačka društva, nebankarske financijske institucije i stanovništvo nastavila su povećavati svoje inozemne obveze. Na mjesečnoj razini ukupan vanjski dug ostalih sektora (dominantno poduzeća) povećan je 131 milijuna eura. Posljedično, nastavljen je i rast udjela navedenog sektora u ukupnim inozemnim obvezama. Naime, još od polovice 2008. godine u strukturi inozemnog duga više od 50% duga odnosi se na ostale sektore (poduzeća), a krajem veljače s 20,2 milijarde eura poduzeća su činila gotovo 52% duga.

Blagi pad udjela (s 26,2% na 25,6%) ovaj mjesec zabilježile su banke, dok se udio države po prvi puta spustio ispod 10%. Ipak, s obzirom na posljednje zaduživanje države na međunarodnom tržištu kapitala te mogućeg daljnjeg financiranja proračunskog manjka kroz nova izdanja očekujemo povećanje vanjskog duga ovog sektora tijekom ove godine.

Ukupno u 2009. godini državi na naplatu prema procjeni HNB-a dospijeva nešto više od 11,7 milijarda eura glavnice, pri čemu je 4,3 milijarde eura stiglo na naplatu tijekom prvog tromjesečja. S obzirom da su domaće banke i u vrijeme najteže krize u globalnom financijskom sustavu bile sposobne povećati svoje inozemno zaduženje, a na taj način značajno doprinijele očuvanju stabilnosti cjelokupnog financijskog i fiskalnog sustava, moguće je očekivati nastavak rasta inozemne pasive tijekom ove godine.