Vanjski dug Republike Hrvatske koji obuhvaća dug banaka, ostalih sektora, inozemna izravna ulaganja, dug države i središnje banke zabilježio je blago smanjenje drugi mjesec za redom, potvrđujući zaustavljanje rasta inozemnog zaduživanja. Naime, nakon smanjenja na kraju veljače, blago smanjene zabilježeno je i na kraju ožujka te ukupan inozemni dug iznosi 39,1 milijarde eura. Pad vanjskog duga (59,6 milijuna eura na mjesečnoj razini) dominantno je posljedica smanjenje dugova države prema inozemnim vjerovnicima te smanjenja izravnih ulaganja.

Dug države spušten je za 60 milijuna eura, pa su ukupne obveze države prema inozemnim vjerovnicima na kraju ožujka iznosile na 3,6 milijardi eura. Istovremeno, izravna ulaganja smanjena za gotovo 49 milijuna eura, te su na kraju ožujka iznosila 5,2 milijarde eura. Nadalje, u promatranom razdoblju vanjski dug banaka povećan je za 0,4% te je na razini od 10 milijardi eura. Ostali sektori odnosno nefinancijska trgovačka društva, nebankarske financijske institucije i stanovništvo nastavila su povećavati svoje inozemne obveze. Na mjesečnoj razini ukupan vanjski dug ostalih sektora (dominantno poduzeća) povećan je 11 milijuna eura, te navedeni sektor i nadalje ima najveći udio u ukupnom vanjskom dugu.

Naime, još od polovice 2008. godine u strukturi inozemnog duga više od 50% duga odnosi se na ostale sektore (poduzeća), a krajem ožujka navedena razina od 20,3 milijarde eura činila su gotovo 52% duga. Ostale kategorije zadržale su razine udjela u ukupnom vanjskom dugu na razinama iz veljače ( banke 25,6%, država 9,3%, izravna ulaganja 13,5% ). Udio vanjskog duga u BDP-u na kraju prvog ovogodišnjeg tromjesečja povećan je na 83,2% kao posljedica snažnog pada BDP-a u promatranom razdoblju (-6,7%). Međutim, puno značajniji pokazatelj omjer vanjskog duga prema izvozu roba i usluga u prvom tromjesečju premašio je 200%, dok u istom promatranom razdoblju udio međunarodnih pričuva u vanjskom dugu iznosi 22,7 posto.