Ionako nemirno europsko financijsko tržište u subotu je dodatno uzburkala bonitetna kuća Standards & Poor's promijenivši izglede budućeg kretanja Italije iz stabilnih u negativne.

Pritom je samo dugoročni rejting ostao na ocjeni A+. Promjena gospodarskih izgleda Italije protumačena je kao upozorenje da bi upravo Italija mogla biti novo žarište europske dužničke krize. Zbog novih nepovoljnih vijesti pod pritiskom se našao i tečaj eura, koji je oslabio u odnosu na najvažnije globalne valute i pada već tri dana zaredom.

No makroekonomisti smatraju kako nema razloga za paniku jer je S&P dao packu talijanskoj politici, a situacija u gospodarstvu je manje-više ista. Isto tako, s previše straha ne treba promatrati ni slabljenje eura. Naime, nemogućnost stabiliziranja duga na periferiji eurozone glavni je strah investicijske zajednice. S&P je rezanje talijanskih izgleda objasnio usporenim gospodarskim rastom, što nije zadovoljilo analitičare te agencije.

Osim toga, stručnjaci S&P-a smatraju da Italija neće moći rezati državni dug. Zadnja rezanje rejtinga Italija je prošla prije pet godina. Talijansko ministarstvo financija promptno je reagiralo objavom da će pojačati tempo provođenja strukturnih reformi, pogotovo kada je u pitanju državni proračun. Proračunski deficit Italije lani je dosegnuo 4,6 posto BDP-a, što je niži udjel od onog koji je imala Francuska.

Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, čija je vlasnica talijanska Intesa, pojasnio je u razgovoru za Business.hr kako promjena outlooka u negativan znači kako je da postoji od 30 posto da se u idućih nekoliko godina dugoročni rejting smanji.

"Prema vijestima, talijanska vlada priprema brojne reforme u fiskusu pa bi tako idući mjesec trebala odobriti program kojim bi se proračun trebao uravnotežiti do 2014. godine. Imaju visok javni dug, veći od 120 posto BDP-a, ali je on financiran 'doma' i ima nizak deficit", kazao je Škreb.

Nadalje, objašnjava Škreb, S&P nije promijenio outlook zbog promjene nekih ekonomskih brojki (one su iste) nego zbog mogućeg zastoja u provođenju zacrtanih politika. Dakle, u samom se gospodarstvu ništa značajnije nije promijenilo pa vjeruje da se neće smanjiti rejting.

Škreb smatra i da Hrvatsku u idućim mjesecima ne može pogoditi kriza financiranja.

"Naše su banke visokokapitalizirane, vrlo stabilne i ne ovise o rejtingu neke druge zemlje (već Hrvatske) nego o vlastitom kapitalu i dobroj poslovnoj politici. Idućih nekoliko mjeseci sigurno nas neće zadesiti nikakva kriza financiranja. Nakon izbora valja pričekati i vidjeti politiku nove vlade jer ćemo tek tada moći donositi procjene o rizicima u idućih nekoliko godina. Dakle, sada je prerano i špekulativno o tome govoriti."

Alen Kovač, makroekonomist Erste banke, smatra da bi povećani rizik od pada kreditnog rejtinga Italije donio nedostatak reformi, što bi se moglo odraziti i na održivost javnog duga. U takvom bi se scenariju stvorili dodatni pritisci na rast premije rizika, porast prinosa na državne obveznice, a time bi refinanciranje duga postalo skuplje i teže.

"Izgledno je da bi takav scenarij imao nepovoljan utjecaj na sentiment investitora, što bi stavilo euro pod dodatni pritisak", zaključio je Kovač.

Grčka kreće u privatizacije teške 50 milijardi eura
Kako bi se što prije i efikasnije izvukla iz golemog duga u koji je zapala, Grčka je odobrila prvi val privatizacije s ciljem da njezin dug postane održiv. On počinje prodajom udjela u nekoliko državnih tvrtki, uključujući i OTE telekom, Hellenic Postbank te ostale tvrtke u državnom vlasništvu.

O prvom valu privatizacije izvijestio je ministar financija kazavši da je vlada prihvatila plan sa ciljem da do 2015. godine od privatizacije pribavi 50 milijardi eura. Kako bi ostvarila taj ambiciozan plan, Grčka će morati smanjiti udjel i u lukama Pirej i Solun, kao i u tvrtki Solun vode. "Odlučeno je i da se formira suvereni fond u koji bi išao prihod od privatizacije", kazao je ministar financija.

Grčka to radi na traženje Bruxellesa kako bi dokazala Europskoj uniji i vodećim financijskim institucijama da može smanjiti svoj dug i vratiti povjerenje tržišta. Država je pod sve većim pritiskom financijskih institucija, Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda kako bi financijskim stabiliziranjem stekla uvjete za primanje pomoći EU i MMF-a u iznosu od 12 milijardi eura.