Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u četvrtak da je situacija u javnim financijama pod kontrolom i upravljiva, no i da će najavljenim rebalansom proračuna doći do probijanja rashodne strane, za što očekuje razumijevanje javnosti.

"Situacija u javnim financijama i državnoj blagajni, bez obzira na sve izazove, i dalje je pod kontrolom i upravljiva, no naravno podrazumijeva da se nastavi raditi ono što se i do sada radilo", izjavio je Marić novinarima u dvorištu Banskih dvora nakon sjednice Vlade.

Na idućoj sjednici Vlada će donijeti prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu te proračuna za iduću godinu. Pritom, u Saboru će na raspravi i izglasavanju prvo biti rebalans, kako bi se donio što prije zbog određenih plaćanja, dok bi se proračun trebao izglasati do kraja studenog, izvijestio je Marić, dodajući da je okvir proračuna za iduće tri godine definiran smjernicama ekonomske i fiskalne politike.

Napomenuo je da, kada bi se uspoređivale brojke javnog duga ili proračuna, netko može reći da se sve napravljeno u protekle četiri godine "izbrisalo" zbog koronakrize. To je dijelom i točno, rekao je Marić, no i dodao da treba uzeti u obzir i pretpostavku da nije činjeno sve što je činjeno, u smislu smanjivanja javnog duga te vođenja odgovorne fiskalne politike.

Tada ne bi mogli, ustvrdio je ministar financija, reagirati u smjeru spašavanja radnih mjesta te izravno iz proračuna financirati mjere za očuvanje radnih mjesta, a niti situacija samog proračuna ne bi bila tako jednostavna.

"Prema našim projekcijama, mi ćemo kraj godine završiti negdje na (javnom dugu od) 86-87 posto BDP-a. Bez tih mjera, mi bi već biti negdje na više od 100 posto", izjavio je Marić.

Kada je u pitanju rebalans proračuna, on će podrazumijevati sve ono što je do sada učinjeno i što se još planira do kraja godine.

Rashodnu stranu proračuna prije svega diktiraju mjere vezane za gospodarstvo i spašavanje radnih mjesta, rekao je Marić te istaknuo da će tu naravno doći do probijanja ukupne rashodne strane. "No, vjerujem da će, kako kod ekonomskih analitičara tako i kod opće javnosti to biti na neki način odobreno, jer dobro znamo da to neće ići u neku iracionalnu potrošnju, već prije svega na preveniranje eventualnog rasta nezaposlenosti", rekao je Marić.

Izvijestio je da se na prihodnoj strani proračuna bilježi pad zbog odgađanja i otpisivanja jednog dijela poreza, no prije svega zbog pada gospodarske aktivnosti. "To sve skupa kada zbrojite i oduzmete, dodate tome izvanproračunske korisnike i lokalnu samoupravu, mi smo trenutno negdje između 7 i 8 posto BDP-a deficita za ovu godinu, što će nas dovesti negdje na razinu od oko 86-87 posto BDP-a", izvijestio je Marić.

Moratorij imao pozitivne efekte

Govoreći o dugu države veledrogerijama, Marić je povukao paralelu s problemom ovršenih i blokiranih građana, pri čemu Vlada uvijek razmatra kako postaviti financijski održiv sustav i da se nove obaveze ne generiraju. Kazao je da se postojeći dugovi ne mogu zanemariti, no potrebno je napraviti preventivne iskorake, kako do novih dugova što manje dolazi.

Prema podacima Fine kojima raspolaže, ukupni dug građana je "nešto malo blago smanjen", dok je broj blokiranih nešto povećan u odnosu na razdoblje prije moratorija. Istaknuo je i da je provedeno jako puno knjiženja, i što se tiče novih blokada, ali i knjiženja deblokada postojećih blokada.

U tri dana je tako naplaćeno 150 milijuna kuna, a do sada je prosječna dnevna naplata iznosila pet milijuna kuna.

"Dakle, možemo reći da je praktički iznos naplate deset puta veći, što znači da je moratorij imao svoje pozitivne efekte i da su građani bili zaštićeni u onim najtežim okolnostima", ustvrdio je Marić, dodajući i da su Vladine mjere dovele do toga da se zaposlenost i razina plaća koliko-toliko održe na istoj razini, pa da tako dođe i do određene akumulacije novčanih sredstava na računima građana.

Od 2021. fiskalizacija samoposlužnih uređaja

Marić je potvrdio i da se od početka iduće godine ide u fiskalizaciju samoposlužnih aparata, poput mljekomata i jajomata.

Ustvrdio je da je za prilagodbu fiskalizaciji samoposlužnih uređaja dat razuman rok od dvije godine, do 1. siječnja 2021. godine.

"Dvije godine je bilo prijelazno razdoblje, to je više nego dovoljno da se sve skupa prilagodi i da i ti samoposlužni uređaji također uđu u sustav fiskalizacije", rekao je Marić.

Izvijestio je da od ukupno 157 tisuća OPG-ova njih oko 14 tisuća ima fokus na ovoj problematici te dodao da ministarstva i poljoprivrede i financija stoje na raspolaganju za daljnje razgovore i pojašnjenja svim zainteresiranima.

Pojasnio je i da ne stoje priče o potrebi instaliranja dodatnih uređaja te velikom trošku, već da bi prilagodbom postojećeg uređaja on trebao slati signal Poreznoj upravi o provedenoj transakciji. Tako neće postojati obaveza izdavanja računa već samo slanja signala Poreznoj upravi kako bi se mogao evidentirati ostvareni promet, dodao je ministar financija.