Sigurnost hrane počinje svakodnevnim odgovornim odlukama svih sudionika u njezinom lancu - proizvođača, distributera, trgovaca i potrošača, ističu u petak Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europska agencije za sigurnost hrane (EFSA) u povodu Svjetskog dana sigurnosti hrane.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana sigurnosti hrane koji se obilježava 7. lipnja, je podizanje svijesti o važnosti sigurne hrane u zaštiti zdravlja i prevenciji bolesti.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana sigurnosti hrane "Od tereta do rješenja - sigurna hrana svugdje" naglašava da bolesti koje se prenose hranom nisu samo javnozdravstveni problem, nego i mjerljiv društveni i gospodarski teret koji se može smanjiti znanstveno utemeljenim rješenjima, edukacijom i odgovornim postupanjem u svim fazama lanca prehrane.

Gotovo svaka deseta osoba u svijetu oboli zbog kontaminirane hrane

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nesigurna hrana koja sadrži štetne bakterije, viruse, parazite ili kemijske kontaminante može uzrokovati više od 200 bolesti.

Procjenjuje se da u svijetu svake godine oko 600 milijuna ljudi, odnosno gotovo svaka deseta osoba, oboli nakon konzumacije kontaminirane hrane, dok ih 420.000 izgubi život.

Djeca mlađa od pet godina, kako se navodi, posebno su ranjiva skupina te čine 40 posto ukupno oboljelih od bolesti koje se prenose hranom, pri čemu svake godine umre 125.000 djece.

U priopćenju se ističe da, iako se bolesti koje se prenose hranom često povezuju s proizvodnjom, preradom ili distribucijom hrane, važan dio prevencije počinje u kućanstvu.

Naime, nepravilno rukovanje, nedovoljna termička obrada, neodgovarajuće čuvanje namirnica ili križna kontaminacija, primjerice korištenje istog pribora za sirovu i pripremljenu hranu, mogu povećati rizik od bolesti.

Najčešći uzročnici bolesti koje se prenose hranom u Europskoj uniji su bakterije roda campylobacter i salmonella. Izvor zaraze je najčešće meso, osobito nedovoljno skuhana ili ispečena piletina, zatim nepasterizirano mlijeko i jaja, bilo da potječu od zaražene životinje ili je došlo do prijenosa tijekom rukovanja s hranom.

Iako rizik nikada nije moguće potpuno isključiti, pravilna priprema i čuvanje hrane u kućanstvu mogu ga znatno smanjiti, navodi se.

Upravo zato HAPIH i EFSA, u sklopu aktualne informativne kampanje Safe2Eat, ističu važnost jednostavnih, ali učinkovitih koraka koje svatko može primijeniti u vlastitom domu.

Pranje ruku, čišćenje kuhinjskih površina i pribora, odvajanje sirovih namirnica od gotovih jela, temeljita termička obrada hrane te pravilno čuvanje lako kvarljivih namirnica među najvažnijim su mjerama kojima se smanjuje rizik od bolesti koje se prenose hranom, istaknuli su iz HAPIH-a i EFSA-a.