Nadzorni odbor Pivovarne Laško u utorak je preko Ljubljanske burze izvijestio investitore da je upoznat s Mercatorovom namjerom preuzimanja te da će o toj namjeri, "s obzirom na to da ona znatno utječe na tijek prodaje većinskog udjela Mercatora", odlučiti na Skupštini dioničara krajem siječnja iduće godine. Na toj će se Skupštini osim o ponudi Mercatora odlučivati i o dokapitalizaciji i reprogramiranju financijskih obveza. Nadzorni odbor priopćio je i kako podupire daljnji postupak prodaje 23 posto dionica Mercatora u vlasništvu tvrtke.

Nakon što je slovenski Mercator 22. prosinca objavom namjere preuzimanja Pivovarne Laško još jedanput odgodio prodaju Agrokoru Ivice Todorića, slovenski mediji počeli su nagađati koliko će peripetije u vezi s prodajom trgovačkog lanca u konačnici stajati Sloveniju. Objavljena je i analiza austrijske Raiffeisen banke, u kojoj se upozorava da je najava Mercatorova preuzimanja Laškog loša ideja te da očekuju prodajni pritisak na dionicu Mercatora pa će nakon objave ponude o preuzimanju Laškog revidirati svoju ocjenu o vrijednosti dionice (168 eura), kao i preporuku "držati". Prema računici koju su objavile Finance, Sloveniju bi Mercator mogao stajati 1,83 milijarde eura. List, naime, piše kako će slovenskim kompanijama u idućoj godini trebati najmanje milijardu eura za dokapitalizacije i povratak normalnom poslovanju. Od prodaje Mercatora uprihodili bi 832 milijuna eura. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, za Poslovni dnevnik kaže kako treba postojati svijest da je u Sloveniji i prije postojao otpor prema priljevu stranoga kapitala i stranom vlasništvu.

"To je jedno vrijeme izgledalo kao dobra odluka, međutim s dolaskom krize pokazalo se da umreženost poduzeća i banaka nije dobro rješenje", kaže Šantić ističući kako stabilnost bankovnog sustava u Sloveniji nije na zadovoljavajućoj razini, što su pokazali i posljednji "stres-testovi". Upozorio je i da se problemi u bankarskom sustavu, ako do njih dođe, preslikavaju na realni sektor, "pogotovo kada su međunarodni tokovi kapitala u Europi poremećeni i postoje velike averzije ulagača prema riziku". "To sve upućuje da će priljev kapitala biti manji", kaže, ističući činjenicu kako bi za slovenski bankarski sustav bilo dobro da "očisti svoju bilancu".