"Svim je ekonomskim analitičarima odavno jasno kamo treba ići s reformama, samo je pitanje kada će se za to stvoriti politički kontekst", složio se glavni ekonomist Société Générale - Splitske banke Zdeslav Šantić s kritikom guvernera HNB-a Željka Rohatinskog na račun interesnih grupacija unutar vladajuće stranke koje priječe odlučnije reformske poteze.

Šantić pretpostavlja da za bilo koje velike i značajne promjene u gospodarskoj politici treba politička volja i konsenzus svih socijalnih partnera, no ističe da je preduvjet i planiranje strategije i ciljeva reforme, što je u Hrvatskoj do sada izostalo.

"Trebamo se upustiti u reforme dok ih još mi možemo implementirati, a ne da nam ih netko drugi dođe uvoditi. Bolje da to odradimo sami, pa ako zaglibimo, da nam u spas dođe MMF, koji donosi znatno strože uvjete i nepopularne mjere", kazao je Šantić.

Komentirajući stav Rohatinskog da ne treba očekivati pad kamata, Šantić se također priklanja guverneru i upozorava da neke najave analitičara PBZ-a o postupnom smanjenju kamata nisu trenutačno ostvarive.

"S obzirom na to da su depoziti primarni izvor financiranja banaka, a da depoziti, reagirajući na probleme u okruženju, i dalje ostaju tražena roba te njihova cijena i dalje ostaje visoka, teško je očekivati pad kamata", upozorava Šantić.

Također, dodaje da unatoč padu premije rizika na financiranje u inozemstvu, treba uzeti u obzir da su banke svoja zaduženja iz prijašnjih razdoblja, kada su se zadužile po stopi od 4 posto, refinancirale u vrijeme krize sa zaduženjima po stopama od npr. 7 posto, pa neko vrijeme neće biti pozitivnih učinaka niže premije rizika dok banke svoje obveze po višim stopama ne servisiraju.

Što se tiče stvaranja balona na tržištu kapitala, za što Rohatinski prst upire u državu, Šantić ipak u prvi plan ističe da su IPO-i HT-a i Ine bili dobri potezi države, koji su pridonijeli razvoju tržišta i transparentnijoj privatizaciji, no ne propušta spomenuti i da je država propustila odigrati stabilizacijsku ulogu na tržištu kapitala, ali i na tržištu nekretnina.

"Nakon snažnog rasta tržišta logično slijedi pad, no država je tu volatilnost trebala pravovremeno spriječiti implementacijom poreza na kapitalnu dobit, čime se mogao spriječiti utjecaj ulagača na kratki rok na burzi", zaključuje Šantić. Dodaje i da je snažan rast prodaje i cijena na tržištu nekretnina, koje je pratio pad prodaje, iako ne i cijena, trebalo amortizirati porezom na imovinu.