Optužno vijeće odlučivat će o osnovanosti prve USKOK-ove optužnice. Prema njoj, Sanader je primio 3,6 milijuna kuna provizije od zajma koji je austrijska Hypo banka sredinom 90-ih odobrila Hrvatskoj.

Sjednica tročlanog optužnog vijeća, najavljena za 13 sati, zatvorena je za javnost, a njome će predsjedati sutkinja Tanja Pavelin-Borzić.

Obrana će pokušati osporiti optužnicu. Naša osnovna teza je da u ovom konkretnom slučaju Hypo banke nije bilo osnova za primjenu zakona o nezastarijevanju kaznenih dijela ratnog profiterstva jer ova navodna provizija koja je bila isplaćena, kada bi i bila isplaćena, nema nikakve veze s ratnim stanjem tijekom Domovinskog rata, rekao je Čedo Prodanović, jedan od Sanaderovih odvjetnika.

Na sjednici vijeća USKOK će ukratko iznijeti rezultate istrage i dokaze na kojima se zasniva optužnica, a Sanader i njegovi branitelji moći će iznijeti dokaze koji idu njemu u prilog te upozoriti na moguće propuste u istrazi i nezakonite dokaze. Prodanović je najavio da će se njegov branjenik izjasniti nevinim.

Optužno vijeće optužnicu može prihvatiti, odbaciti ili vratiti USKOK-u na doradu, a ako bude prihvaćena, na sudu se dogovara pripremno ročište pred novim vijećem koje treba odrediti početak suđenja te dokaze i svjedoke koje će ispitati na glavnoj raspravi.

Optužnica protiv Sanadera prva je u kojoj se nedjelo zloporabe položaja i ovlasti povezuje sa zakonom o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva u pretvorbi i privatizaciji, što je kao pravno načelo godinu dana prije uneseno i u hrvatski Ustav.

Nakon te optužnice, bivši premijer optužen je i za primanje 10 milijuna eura mita od mađarske naftne tvrtke MOL-a kojoj je za protuuslugu navodno omogućio preuzimanje većinskog upravljačkog paketa u Ini.