Predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Samodol opovrgnuo je za Business.hr sve špekulacije o njegovu novom radnome mjestu nakon isteka mandata u Hanfi. Naime, Samodola se u tračevima već neko vrijeme „zapošljava" izvan Hanfe.

Nakon priča o njegovoj smjeni ili novoj poziciji u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, počelo se govoriti o tome da će osvanuti u Saboru RH.

Premijeka mu vjeruje
Izvori koji su plasirali iste priče govore o tome da je prvi čovjek Hanfe zadobio povjerenje premijerke Jadranke Kosor svojim potezima u nadzoru Molove javne ponude za Inu i u sprječavanju mogućih manipulacija tržištem. Za svoj je rad, navodno, trebao biti nagrađen visokom pozicijom na izbornoj listi na nadolazećim parlamentarnim izborima. Ante Samodol takve je špekulacije decidirano pobio: „Svi koji misle da ću se baviti politikom - neću se baviti. Svi oni koji misle da će po isteku mojeg mandata sjesti na mjesto predsjednika Uprave Hanfe - neće sjesti."

Podsjetimo, nakon dugotrajnog nadzora trgovanja dionicom Ine, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zaključila je da je mađarski Mol, stječući Inine dionice nakon javne ponude, manipulirao tržištem suprotno odredbama Zakona o tržištu kapitala.

Ina još u blokadi
Prema Hanfinu rješenju, Mol je manipulirao tržištem tako što je Općom ponudom za kupnju dionica Ine objavljenom 15. prosinca 2010. i poslije putem medija širio informacije koje daju lažne signale o namjeravanom stjecanju dionica znajući da su te informacije lažne.

Prema Hanfinu stajalištu, Molovo stjecanje dionica Ine nakon završetka Opće ponude (u kojoj je stekao 10.082 dionice, što čini samo 0,08 posto udjela u Ini), i to po cijenama znatno višima od one u ponudi (između 3.650 kuna i 4.016,02 kune po dionici), vidljivo da Molova namjera prilikom davanja te ponude u prosincu 2010. nije bila ona proklamirana socijalno zaštitna, da ponudi naknadnu mogućnost fizičkim osobama koje su propustile ponudu za preuzimanje iz 2008. godine da otpuste dionice Ine društvu Molu po većoj cijeni od tržišne. Molov jedini cilj bio je steći udio u Ini veći od 50 posto, što nije objavljeno tijekom objavljivanja Opće ponude.