SAD je i u svibnju nadmašio Saudijsku Arabiju u izvozu nafte i naftnih derivata i potvrdio prvo mjesto na svjetskoj ljestvici, treći mjesec zaredom, pokazali su u četvrtak podaci kompanije za prikupljanje podataka o pomorskom prometu Vortexa.

Preuzimanje titule najvećeg izvoznika predstavlja zaokret za SAD, koji je desetljećima ovisio o bliskoistočnoj nafti i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća pretrpio je težak udarac budući da su mu pojedine članice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) uvele naftni embargo zbog podrške Izraelu, ističe Reuters.

Američki izvoz nafte i goriva poskočio je u svibnju na oko 10,5 milijuna barela dnevno, pokazali su podaci Vortexe, čime je SAD treći mjesec zaredom zadržao titulu najvećeg svjetskog izvoznika.

Ruski izvoz bio je u svibnju dosegnuo sedam milijuna barela dnevno, izračunao je Reuters. Izvoz iz Saudijske Arabije iznosio je pak 5,9 milijuna barela dnevno, prema podacima Vortexe.

U cijeloj 2025. godini Saudijska Arabija izvozila je oko 8,1 milijun barela dnevno, a Sjedinjene Američke Države 6,6 milijuna barela dnevno. Ruski izvoz dosegnuo je oko 5,8 milijuna barela dnevno, pokazuju Vortexini podaci.

U uvjetima poremećaja u isporukama nafte i naftnih derivata kroz Hormuški tjesnac, brojne zemlje okrenule su se američkim dobavljačima. Tako je od ožujka, prema procjenama američke uprave za energetiku, američki neto izvoz naftnih derivata iznosio prosjeku 6,2 milijuna barela dnevno.

Prema prognozama američke agencije, neto izvoz naftnih derivata trebao bi u cijeloj godini iznositi u prosjeku 5,6 milijuna barela dnevno i biti veći za 600 tisuća barela dnevno nego u 2025. Obujam izvoza trebao bi ujedno biti najveći otkada se vodi evidencija.

Od početka rata na Bliskom istoku porasla je i potražnja za američkom sirovom naftom, izvijestila je američka uprava za energetiku, uz rast američkog izvoza u travnju na 5,4 milijuna barela dnevno, te pad uvoza na 5,6 milijuna barela dnevno.

Ove godine američki neto uvoz sirove nafte trebao bi iznositi u prosjeku 1,4 milijun barela dnevno, predviđa američka uprava za energetiku, i biti manji za 800 tisuća barela nego lani.

Saudijska Arabija i Rusija uvelike su zaostajale za američkim kompanijama u povećanju proizvodnje i puno prije početka američko-iranskog rata, napominje Reuters.

Proizvodnja nafte i naftnih derivata u SAD-u gotovo je utrostručena od 2000. godine i dosegnula je oko 22 milijuna barela dnevno. Saudijska proizvodnja nafte i derivata u istom se pak razdoblju uglavnom kretala između 10 milijuna i 12 milijuna barela dnevno, ovisno o OPEC-ovim kvotama.

Ruska proizvodnja nafte i derivata poskočila je pak u razdoblju od 2000. do 2010. godine sa šest milijuna na 10 milijuna barela dnevno, a zatim je od 2010. do 2020. porasla za još dva milijuna barela dnevno, no od 2020. uglavnom je stagnirala i zatim pala ispod 10 milijuna barela dnevno.

Svjetska potražnja za naftom dosegnula je prošle godine 104 milijuna barela dnevno, poskočivši s 87 milijuna barela dnevno koliko je iznosila 2010. godine. To znači da su lavovski udio globalnog skoka potražnje u proteklih 15 godina pokrivali američki bareli, nakon procvata proizvodnje nafte iz škriljevca.

Godine 2015. SAD je ukinuo četrdesetogodišnju zabranu izvoza, uvedenu tijekom OPEC-ovog embarga, a deset godina kasnije postao je najveći svjetski izvoznik.

Za razliku od Saudijske Arabije i Rusije, gdje država u potpunosti ili djelomično diktira proizvodnju i izvoz nafte, američki naftni procvat temelji se na odlukama privatnih kompanija koje se prvenstveno temelje na profitu, napominje Reuters.

Kad cijene nafte porastu, američke kompanije odgovaraju većom proizvodnjom, pa cijene ponovo kreću silaznom putanjom. Kad su cijene niske, američke kompanije smanjuju proizvodnju pa cijene rastu, objašnjava Kenneth Medlock III, stručnjak za ekonomiju energetike i resursa pri institutu za javni poredak Baker.

"Njihova uloga uvelike nalikuje onoj OPEC-a i Saudijske Arabije u odnosu prema višku proizvodnih kapaciteta, ali posrijedi je više tržišni mehanizam nego strateški alat", rekao je stručnjak.

Od početka rata u Ukrajini 2022. godine europske zemlje sve se više oslanjaju na barele iz SAD-a i od početka ove godine gotovo polovina američkih isporuka nafte putovala je na odredišta na Starom kontinentu. Još u 2021. godini udio Europe u američkom izvozu iznosio je 37 posto.

Azijske zemlje nekoć su većinu nafte kupovale na Bliskom istoku, a sada naručuju sve više barela od američkih dobavljača. U svibnju je tako udio Azije u američkom izvozu nafte činio oko 46 posto, u odnosu na oko 37 posto u istom lanjskom mjesecu.