Splitski gradonačelnik Željko Kerum u srijedu je ugostio dva značajna bankara. Prije posjeta Vladi RH u Splitu su boravili predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković, ali i Alessandro Profumo, glavni izvršni direkto Grupe UniCredit, koje je Zaba jedna od brojnih članica. Čelnici velikih europskih bankarskih grupacija ne dolaze baš svaki dan gradonačelnicima, a o tom susretu domaćin i gosti isticali su kako je upriličen zbog razgovora o mogućim investicijama na području Splita.

Luković je naglasio kako su Zaba i UniCredit prepoznali “ogroman potencijal Dalmacije za velike projekte jer će splitko područje u idućih desetak godina biti jedno od najzanimljivijih za investiranje”. Da bi se što prije mogli početi davati zajmovi, poželjno je da se pripremne faze vezane uz investicije obave što prije, a to umnogome ovisi i o lokalnoj vlasti. Kerum je pak i konkretizirao ulagački potencijal Splita ističući kako bi se trenutno u projekte u Splitu moglo investirati između jedne i dvije milijarde eura. Ne sporeći investicijski potencijal splitskog kraja, u lokalnim poslovnim krugovima “nisu sigurni da je taj susret bio motiviran upravo ili samo novim investicijama”. Drugim riječima, uvjereni su kako to nije bio (samo) sastanak bankara s Kerumom-gradonačelnikom te da je barem u podjednakoj ako ne i većoj mjeri motiviran poslovnim odnosima s Kerumom-poduzetnikom. Kerumu d.o.o., naime, već neko vrijeme ‘glavna’ banka koja prati njegov biznis nije Splitska nego Zagrebačka banka, a taj je izbor glavne banke preslikao i na gradske financije, prenoseći novac i poslovanje grada u Zabu. Kako prema posljednjim dostupnim podacima (za 2009.) dug Keruma d.o.o. bankama iznosi oko 1,2 milijarde kuna (ukupan dug veći je za oko 300 milijuna duga dobavljačima) nema sumnje da je dobar dio zaduženja danas upravo kod Zabe. Servisiranje tolikih dugova u uvjetima recesije i pada poslovnih prihoda sigurno je nemali izazov, čak i kad je zaduživanjem umnogome financirana opipljiva imovina, što je slučaj kod Keruma. Međutim, značajan dio nekretnina (turizam) kupovao je u vrijeme relativno visokih cijena, a neke od njih još uvijek ne donose prihode. Uza sve, danas ih nije lako unovčiti. Već neko vrijeme govori se o planovima restrukturiranja i namjeri prodaje nekih dijelova njegova biznisa. U tom kontekstu govori se i o Hotelu Marjan u koji je navodno dosad uloženo više od pola milijarde kuna, a za dovršetak tog projekta treba još dosta novca. Usto, mjesecima se potiču, a potom demantiraju i priče o rješavanju(dijela) trgovačkog portfelja. Kako god bilo, Kerumov poslovni model oslonjen na veliku financijsku polugu trenutno predstavlja značajno ograničenje u poslovanju i daljnjem financiranju, a za dezinvestiranje treba pronaći investitore, što također nije jednostavno. Uzimajući u obzir sve to, lokalni financijaši kažu kako se za ovotjednog susreta zasigurno razgovaralo o mogućim rješenjima tih problema. To se, uostalom, uklapa u investicijski fokus razgovora, kažu.

Problem
Premalo kapitala
Poput mnogih drugih domaćih poduzetnika, Kerum odnosno tvrtka njegove obitelji ima problem omjera kapitala i duga, i to prvenstveno zbog niske razine kapitala (osamdesetak milijuna kuna).