Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u srijedu je uoči užeg kabineta Vlade izjavio da s obzirom na pandemiju i sve izazove koje ona nosi u ovom trenutku još nije na stolu snižavanje stope PDV-a na hranu, no o tome se razmišlja.

Upitan planira li Vlada olakšati građanima poskupljenje hrane, primjerice snižavanjem PDV-a, Marić je podsjetio da se jedna od posljednjih intervencija u sustav poreza na dodanu vrijednost upravo odnosila na snižavanje stope PDV-a na hranu, između ostalog na svježe meso i ribu te voće i povrće.

U programu Vlade najavljeno je, podsjetio je Marić, da će se, kada se steknu uvjeti, ići na snižavanje PDV-a na kompletnu hranu. "S obzirom na pandemiju i sve izazove s kojima se suočavamo, to u ovom trenutku još uvijek nije na stolu jer se nisu stekli uvjeti. No o tome razmišljamo", izjavio je Marić.

Napomenuo je i da snižavanje stope PDV-a ne znači nužno i snižavanje cijena proizvoda i usluga, što je potvrdilo i više slučajeva, primjerice kod bezreceptnih lijekova.

"Tržište, odnosno ponuda i potražnja, je ono koje diktira", ustvrdio je.

Istaknuo je i da tema inflacije nije zanemariva. Prema posljednjim podacima DZS-a, inflacija mjerena potrošačkim cijenama u srpnju je na godišnjoj razini iznosila 2,8 posto, najviše od travnja 2013. Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u srpnju porasle za 7,9 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok još od travnja 2011. godine.

"Inflacija je zvijer, koja ako se i pritaji, ona spava. No uvijek se i lako može probuditi", slikovit je bio Marić.

Ocijenio je da Hrvatska u proteklih 25 i više godina dobro upravlja sa situacijom oko inflacije, a izuzev pretkriznog vremena 2008. godine nije bilo njenih značajnijih porasta.

No sada, u situaciji u kojoj se nalazimo, osim prehrambenih proizvoda, apostrofirao je Marić, rastu i cijene materijala i sirovina potrebnih za obnovu nakon potresa, a posljedično i rada.

Novinari su Marića upitali i postoji li prostor za smanjivanje trošarina na gorivo, kojem cijena ide prema 11 kuna za litru, na što je odgovorio da s obzirom na sve izazove s proračunom u kontekstu financiranja borbe protiv pandemije, za to nema nekog velikog prostora.

Istaknuo je i da je vrijednost fiskaliziranih računa od početka godine do jučerašnjeg dana za 1,5 posto viša u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. Kada se gleda samo srpanj u segmentu turizma, vrijednost fiskaliziranih računa porasla je za pet posto u odnosu na isti mjesec 2019., dok je u prvih 18 dana kolovoza skočila za 20 posto.

U rujnu ili listopadu stiže predujam za NPOO

Marić je rekao i da bi predujam u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) trebao stići u rujnu ili najkasnije u listopadu ove godine.

Naime, u sklopu tog plana Hrvatskoj je namijenjeno 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava, a predviđen joj je predujam od 13 posto alokacije. Kako sada stvari stoje, rekao je Marić, isplata predujma bi išla jednokratno, pri čemu važno je da se taj predujam adekvatno iskoristi.

Posebice važnim označio je ono što slijedi nakon toga. Naime, upozorio je Marić, ako se ne provedu mjere i reforme predviđene u NPOO-u, neće biti ni daljnjeg novca, stoga je imperativ da se one provedu, pri čemu je tu financijsku omotnicu označio kao veliku šansu.

Izjavio je da će se u siječnju i veljači iduće godine slati izvješće Europskoj komisiji o svemu učinjenom u ovoj godini. Ovisno o uspješnosti izvršenja preuzetih obveza, pojasnio je ministar financija, krajem svakog polugodišnjeg razdoblja dolazit će nova tranša novca.

Tako, ako do kraja iduće godine Hrvatska ispuni sve predviđeno, do sredine 2023. godine povući će 46 posto ukupnih sredstava iz omotnice, istaknuo je Marić.