Ova godina bit će prva u kojoj neće doći do značajnijeg rasta potrošačkih kredita u regiji srednje i istočne Europe, što će se odraziti i na pad profitabilnosti banaka te u srednjem roku dovesti do "preslagivanja" na tržištu, odnosno s jedne strane spajanja banaka, a s druge izlazaka nekih banaka s tržišta regije, pokazala je danas predstavljena studija konzultantske tvrtke Roland Berger.

U Roland Bergeru procjenjuju i da se usporavanje rasta može očekivati u svim segmentima potrošačkih kredita, kao i da bi se svi očekivani trendovi na Hrvatsku mogli odraziti značajnije nego na ostale zemlje regije. S obzirom da je Hrvatska najzaduženija u regiji po potrošačkim kreditima, posljedice bi u njoj mogle biti puno vidljivije, istaknuto je na predstavljanju.

Prema rezultatima studije "Potrošački krediti u zemljama srednje i istočne Europe - kako iz krize izaći jači?", od 75 ispitanih menadžera u bankama iz 10 zemalja regije njih 55 posto ove godine očekuje rast potrošačkih kredita do najviše 2 posto, a 28 posto smatra da rasta ove godine uopće neće biti. Uz to, njih 63 posto očekuje da će stanje u narednom razdoblju biti još teže nego što je trenutno te da će krizno stanje potrajati još oko dvije godine, dok njih samo 5 posto smatra da je "dno" već dosegnuto te da slijedi poboljšanje.

U skladu s time, najveći dio menadžera u bankama regije ove godine očekuje pad dobiti - njih 16 posto smatra da će se dobit banaka smanjiti za više od 20 posto, a 65 posto očekuje da će se kretati od minus 20 do nula posto. Rast do 10 posto očekuje njih tek 19 posto, a niti jedan menadžer ne očekuje stopu višu od 10 posto.

Studija je pokazala i da je regiji srednje i istočne Europe najviše izložena Austrija, čije su banke u ovu regiju plasirale 49 posto ukupnih zajmova, i to u vrijednosti od čak 70 posto austrijskog BDP-a. Slijede Belgija i Švedska sa znatno nižim udjelima, od 32 i 24 posto BDP-a.

Kao glavne čimbenike krize na bankarskom tržištu regije u Roland Bergeru vide preveliku izloženost devizama i padu domaćih valuta, snažan rast vanjskog duga zbog slabijeg izvoza i manjka investicija te bankrote uzrokovane nedostatkom kredita iz zapadnoeuropskih banaka.